• Podjela knjige!
  • 13.05.2016. 08:30

Svjetski trendovi i ciljevi obrade tla

Minimalna obrada tla nastala je 1950-tih godina u Sjedinjenim Američkim Državama s ciljem smanjenja troškova obrade.

Foto: lilou/pixabay.com
  • 2.611
  • 124
  • 0

Minimalna obrada tla nastala je 1950-tih godina u Sjedinjenim Američkim Državama s ciljem smanjenja troškova obrade. Usklađivanjem bioloških, tehničkih i ekonomskih čimbenika moguće je ostvariti povoljne uvjete za biljnu proizvodnju, neovisno o sustavu obrade tla i primijenjenim oruđima za obradu.

Integriranjem, kombiniranjem ili izostavljanjem pojedinih zahvata obrade tla moguće je biljnu proizvodnju prilagoditi zahtjevima tla i klimatskim uvjetima, bez zahvata obrade tla koji djeluju degradirajuće. Daljnjim razvojem navedene koncepcije u smjeru prilagodbe sustava biljne proizvodnje različitim agroekološkim uvjetima uzgojne sredine (tlo i klima), prvenstveno s ciljem izbjegavanja ili umanjivanja negativnih utjecaja konvencionalne obrade tla, od 1980-tih godina razvija se smjer reducirane obrade tla koji je postao preteča konzervacijske obrade tla.

Konzervacijska obrada tla (Conservationtillage)

Razvila se u Sjevernoj Americi na prijelazu 1960.-1970. godina, a u Zapadnoj se Europi prihvaća od sredine 1970-tih godina.

Prema američkim shvaćanjima, konvencionalna obrada tla ona je obrada koja se obavlja dublje od dubine sjetve i pri kojoj se žetveni ostaci unose u tlo. Pod reduciranom obradom tla podrazumijevaju obradu kod koje se žetveni ostaci djelomično inkorporiraju u površinski sloj tla, a djelomično ostavljaju na površini tla (najmanje trećina površine tla nije pokrivena žetvenim ostacima u vrijeme sjetve.

Odgovori na pitanje ispod članka i na poklon osvoji knjigu "Obrada tla u agroekološkim okvirima"!

Nadalje, konzervacijska obrada tla predstavlja sustav kod kojeg nakog sjetve sljedećeg usjeva na površini tla ostaje minimalno 30% žetvenih ostataka, koji za cilj imaju očuvanje vode u tlu i pri kojem se erozija vodom i vjetrom smanjuje za minimalno 50% u usporedbi s konvencionalnom obradom tla.

Navedeni kriterij u potpunosti je ostvariv samo u slučaju kada se na cijeloj površini tla primjenjuje malč (mulchtill), odnosno kada je obrada tla ograničena samo na sjetvene redove (no-till, strip-till). Sjevernoamerički su konzervacijski sustavi obrade tla sljedeći:

  • No-till (direktna sjetva, sjetva bez obrade tla). Tlo se permanentno ne obrađuje od žetve do sjetve, kao i od sjetve do žetve. Sjetvenim diskovima (rezanje žetvenih ostataka i otvaranje sjetvene brazdice) i ulagačima sjemena narušava se maksimalno 10% površine.
  • Slot-planting (sjetva u brazdice). Istovremeno sa sjetvom obavlja se rahljenje tla, a nakon prolaska ulagača sjemena tlo se ponovo nagrće na sjetveni red i lagano zbija (tzv. konsolidacija tla).
  • Strip-till (obrada tla i sjetva u trakove). Prorahljuje se samo tlo u sjetvenoj traci, a žetveni ostaci se pri sjetvi razmiču u stranu, između redova. Obrada u trake može prethoditi sjetvi i može biti dublja od nje, a može služiti i za prorahljivanje zbijenog sloja nastalog u profilu tla.
  • Ridge-till (obrada tla i sjetva u grebenove). Primjenjuje se u uzgoju širokorednih usjeva s ciljem zaštite od erozije. Izvedba grebenova, odnosno stalnih redova i proreda obavlja se okomito na smjer nagiba terena.

U Zapadnoj Europi sustavi obrade tla svrstavaju se u tri grupe: konvencionalni, reducirani i sustav bez obrade. U sva tri sustava jedan od najvažnijih zahtjeva zaštita je tla koja se, ovisno o sustavu, ostvaruje različitim stupnjem.

Konzervacija vode (obradom tla)

Kreiranje pojma (water conservation) vezano je uz nastanak konzervacijskog smjera obrade tla sa smanjenim brojem prohoda (80-tih godina 20-tog stoljeća). Izraz nije u potpunosti točan budući da se voda može gubiti iz tla sve do trenutka dok se ne ostvare preduvjeti za njeno očuvanje, odnosno, ne može se sačuvati sva voda tla. Iz preoranog, pokrivenog žetvenim ostacima, zbijenog, mokrog ili suhog tla isparavaju različite količine vode, ali s gubitkom svakako treba računati.

Gubitak vode može se smanjiti primjerice pravilnim odabirom zahvata obrade tla i/ili pokrivanjem tla. Ako se režim vlage tla kao rezultat tehnoloških uzgojnih procesa popravlja, a korištenje uskladištene vode je dobro, tada kažemo da se tlo koristi na zadovoljavajući način, odnosno sa smanjenim gubitkom vode (Tablica 10.1).

Tablica 1. Usporedba korištenja tla s aspekta gospodarenja vlagom tla

Čimbenici

Uporaba tla s povećanjem gubitka vode

Uporaba tla sa smanjenjem gubitka vode

strnište

obrađeno

neobrađeno

obrada strništa

izostaje ili je preduboka ili površina nije poravnata

plitka, s biljnim ostacima na površini i zatvaranjem površine

osnovna obrada

neprilagođena sadržaju vlage i kondiciji tla

prilagođena vlažnosti i kondiciji tla

dopunska obrada

loše i nepravovremeno izvedena

pravovremeno izvedena (u istom prohodu s osnovnom obradom)

kvaliteta sjetvenog sloja

grudasta ili praškasta

mrvičasta

gnojidba

ad hoc (empirijski)

na temelju kemijske analize tla

kontrola korova

zakašnjela

pravovremena

zaštita bilja

zakašnjela, ad hoc

preventivna i kontinuirana

plodored

ad hoc

stručno izvedena

Kada se tehnološkim uzgojnim procesima smanjuje efikasnost korištenja vodnih zaliha u tlu ili se duže vrijeme sprječava održavanje povoljnog vodnog režima u tlu, kažemo kako takva uporaba tla povećava gubitak vode.

Okolišno prihvatljiva obrada tla (Eco-tillage)

Najveća kritika oranju upućuje se u vrijeme porasta cijena goriva i u vrijeme dužih sušnih razdoblja. Kritika upućena oranju dovela je prije dvadesetaktak godina do razvoja sustava obrade tla kojem je cilj bio zaštita tla od degradirajućih procesa uz istovremeno smanjenje troškova. Ovaj je sustav (metoda) uvjerljivo nazvan Eco-tillage.

Sustav je temeljen na obradi strništa i osnovnoj obradi tanjuračom (u ono se vrijeme TRD tanjurače još nisu pojavile), a protiv korova nudila se kemijska zaštita. Prefiks Eco zapravo je bio poslovni potez korišten u promotivne svrhe, kako bi se prikrila moguća oštećenja tla uslijed čestog tanjuranja, kao što je npr. formiranje praha i tabana tanjurače, osjetljivost na sušu i stagnaciju vode.

Za brzo prihvaćanje i rasprostiranje tanjurače u praksi bili su zaslužni prvenstveno njena raznovrsnost i prilagodljivost u radu, niski troškovi rada i nepoznavanje šteta nastalih njenom primjenom.

Pulverizacija tla (formiranje praškaste strukture) može se zamjetiti i bez uzimanja uzoraka, a zbijenost se utvrđuje štihačom ili štapnom sondom. Neodgovorna i neodgovarajuća primjena klasične tanjurače još uvijek je najčešći razlog štetnih zbijanja tla plitko ispod površine, povećavajući gubitke i oštećenja tla uslijed klimatskih promjena.

Intenzivna (štetna) poljoprivredna proizvodnja

Prema suvremenom shvaćanju intenzivna proizvodnja predstavlja sklad između povećanja troškova i ostvarenih prinosa. Pojedini pokreti intenzivnu poljoprivredu ocjenjuju štetnom za ljudsko zdravlje.

Suvremenim načinom želi se postići optimum uroda s takozvanim tržišno konkurentnim usjevom, fizičkim zahvatima (obradom), uporabom kemijskih tvari za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, prilagođenih potrebama. Kemijsko opterećenje tla znatno je manje u odnosu na ranu intenzivnu fazu (djelomice i zbog ekonomskih razloga). Učinkovitost zaštite bilja prilagođena je ekonomskom optimumu, odnosno primjeni suvremenih mjera, postupaka i sredstava.

Tablica 2. Značajke rane (1960.-1980.) i suvremene (od 1990.) intenzivne poljoprivredne proizvodnje

Čimbenici

Rana

Suvremena

urod

velik (težnja za maksimalnim)

velik (težnja za optimalnim)

uzgoj

mali broj kultura

mali broj kultura (konkurentnih na tržištu)

gnojivo

mineralno gnojivo: po potrebi, podizanje razine pristupačnih hraniva

mineralno gnojivo: prema potrebama biljne vrste/urodu

obrada tla

okretanje i povremeno produbljavanje

variranje dubine i načina obrade

zaštita bilja

Kemijska

kemijska, povremeno biološka

kontrola korova

kemijska i mehanička

kemijska i mehanička

potrošnja energije

Velika

promjenjiva, povremeno velika

veličina oruđa

osrednja (višestruka primjena)

velika (u potrebnom broju)

potreba za učenjem

osrednja/velika

velika

Sveobuhvatan, intenzivan, pravocrtan i naporan rad (obrada, gnojidba itd.) može postati štetan ako se tlo (njegova struktura, sadržaj vode i hranjivih tvari), uz pojačano iskorištavanje, ne može obnoviti neovisno o načinu uporabe.

Nastavak teksta potražite u knjizi Obrada tla u agroekološkim okvirima.

Gdje nabaviti knjigu?

Cijena knjige iznosi 150,00 kn, a možete ju naručiti putem mail adrese hdpot@pfos.hr ili na adresi HDPOT, Kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek te pozivom na brojeve telefona +385 31 554 819 i +385 31 554 896.

Izvor: D. Jug, M. Birkas, I.Kisić; Obrada tla u agroekološkim okvirima, Osijek 2015.

​Foto: lilou/pixabay.com


Tagovi

Minimalna obrada tla Danijel Jug Knjiga Konzervacijski sustavi Intenzivna poljoprivreda

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi