Pretraga tekstova
Postoje mnoge mjere zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda, a najčešće mjere koje se primjenjuju su kemijske. Fizikalne metode su manje štetne, a jedna od njih je i primjena inertnih prašiva u koje se ubraja dijatomejska zemlja.
Dijatomejska zemlja je geološki depozit nastao od silikatne sedimentne stijene koja je nastala taloženjem ostataka dijatomeja odnosno alga kremenjašica, a može nastati u morskoj i slatkovodnoj vodi. One porijekom iz morskih voda su učinkovitije od slatkovodnih.
Dijatomejska zemlja djeluje tako da nakon primjene čestice prašiva pokriju tijelo kukca i oštećuju njegov zaštitni voštani sloj. Na taj način kukac gubi vodu iz tijela i u konačnici ugiba od dehidracije. Smatra se da ugiba kada dođe do gubitka od 60% tjelesne vode ili 30% gubitka tjelesne težine.
Kod upotrebe dijatomejske zemlje na skladišne štetnike uočeno je da osjetljivost kukaca ovisi o njihovoj vrsti pa tako i vrsta robe utječe na djelotvornost. Djelotvornost ovisi i o vlazi zraka unutar skladišta, o primijenjoj dozi te o dužini trajanja ekspozicije. Osim sposobnosti sorpcije na učinkovitost utječu i drugi parametri poput veličine čestica, pH vrijednosti prašiva te čistoća prašiva.
Osim primjene kao skladišni insekticid, može se upotrebljavati i kod suzbijanja parazita i buha na domaćim životinjama i kućnim ljubimcima, za subijanje mrava, žohara i grinja u kućanstvu, kod filtriranja vode i ulja te za odstranjivanje crijevnih parazita.
Budući da je dokazano da dijatomejska zemlja ima neke negativne efekte, radi njihova smanjenja ona se upotrebljava s drugim mjerama zaštite ili u kombinacijama s drugim insekticidima prirodnog ili sintetskog porijekla. Tako se može kombinirati s povišenom temperaturom, jer dolazi do veće mobilnosti kukaca kroz tretiranu robu, što dovodi i do veće vjerojatnosti kontakta čestice dijatomejske zemlje s kukcem, a i gubitak vode iz tijela kukca je brži pri višim temperaturama.
Zatim hlađenjem zrnate mase, u mješavini s fitopatogenim gljivicama te u mješavini s raznim biljnim tvarima i ekstraktima poput lavandina, kadulje, paulovnije, rosopasa, mažurana... U mješavini s biljnim tvarima koja imaju insekticidna svojstva postiže se sinergijsko djelovanje tako da inertna prašiva djeluju fizikalno, a biljne tvari kemijsko čime se dokazano postiže i veća učinkovitost. Ovakvim složenim mehanizmom djelovanja moguće je usporiti razvoj rezistentnih populacija štetnika.
Autorica
Više [+]
Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja i članica Društva agrarnih novinara Hrvatske. Aktivno djeluje u području agrara kroz struku, medije i projekte.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Ljubičasto srce Slavonije Polje lavande - #RuralFoto #Priroda U Bogdanovcima, usred slavonske ravnice, moj prijatelj Tihomir stvorio je more koje ne šumi, nego miriše. Redovi lavande pružaju se prema horizontu i pretvaraju ovaj komadić zeml... Više [+]
Ljubičasto srce Slavonije
Polje lavande - #RuralFoto #Priroda
U Bogdanovcima, usred slavonske ravnice, moj prijatelj Tihomir stvorio je more koje ne šumi, nego miriše. Redovi lavande pružaju se prema horizontu i pretvaraju ovaj komadić zemlje u beskrajnu ljubičastu priču. Kažu da je ovo jedno od najvećih polja lavande u Hrvatskoj, ali njegova prava veličina ne mjeri se hektarima. Mjeri se trudom, ljubavlju prema zemlji i prizorom zbog kojeg barem na trenutak zastaneš i samo gledaš.
Danica Đanović
prije 4 dana
Ovo je baš prekrasno, bila moja djeca kod Tihe i Josipe. Ovo je baš prekrasno, bila moja djeca kod Tihe i Josipe.
Mirela Benko
prije 1 tjedan
Predivno za oči da odmore uz te boje... Predivno za oči da odmore uz te boje...