Suša ugrožava pšenicu

Zbog izrazite suše koja se na prostoru Slavonije i Baranje ponavlja već drugu godinu zaredom, stanje usjeva na poljima je, prema riječima ratara, već zabrinjavajuće.

Kad je riječ o pšenici, kako ističe prof. dr. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica s Poljoprivrednog instituta Osijek, prema nekim procjenama na osnovi trenutnog stanja, na čak 50 posto od ukupno zasijanih površina ta žitarica nema ostvaren povoljan sklop.
- Nedostatak vlage predstavlja veliku opasnost za usjeve na polju. Potrebno je između 30 i 40 litara kiše po četvornom metru. Trenutačno su poželjne čak i manje količine kiše kako bi bar potaknule djelovanje mineralnog gnojiva koje su poljoprivrednici bacili u svrhu prihrane pšenice. Gnojivo ovako stoji na površini i biljke ga, na žalost, ne mogu usvojiti. Dodatni problem ovih dana predstavljaju i vrlo visoke temperature koje se penju do 25 Celzijevih stupnjeva. Postoji, naime, opasnost da pšenica neće dovoljno nabusati, odnosno da bi mogla preskočiti fazu busanja te neće stvoriti dovoljno vlati i kasnije neće imati dovoljno klasova, kaže dr. Drezner.

Dodaje kako će se prema prognozama vrijeme bez oborina zadržati u sljedećih 10 do 15 dana. Dr. Drezner napominje kako se sada pokazalo da su dobro napravili oni ratari koji su pšenicu prihranjivali prije snijega ili u vrijeme kada se on topio.

Stručnjaci podsjećaju na podatak da je od zadnjeg snijega do sada na prostoru Slavonije i Baranje palo samo 30 do 40 litara kiše po četvornom metru, što je, kažu, čak tri puta manje nego u normalnim godinama.

Nekolicina poljoprivrednika s kojima smo razgovarali kazala nam je kako priželjkuju da padne bar 5-6 litara kiše po četvornom metru, kako bi gnojivo bačeno u prihrani počelo djelovati, odnosno da ga vlaga odvede u zonu korijena pšenice kako bi ga biljka mogla koristiti.
Valja podsjetiti da pšenica trpi sušu još od jesenske sjetve, kada je zbog povoljne cijene merkantilne pšenice zasijano više površina nego godinu prije, odnosno oko 170.000 hektara. Zbog nedostatka vlage u tlu, pšenica je tada počela nicati vrlo kasno i neujednačeno na većini površina.

Najezda miševa

Osim suše, opasnost za usjeve na poljima predstavlja i najezda miševa. Pojedini su poljoprivrednici već tri do četiri puta trovali miševe, a stručnjaci kažu da to treba obaviti obavezno prije nego pšenica uđe u vlatanje, dok su mišji otvori vidljivi.

Dio površina pod uljanom repicom bit će pretanjuran

Unatoč suši, sjetva šećerne repe je pri završetku, kaže nam Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, pojašnjavajući da je na njegovom području zasijano već oko 90 posto planiranih površina. “Ako se nastavi sušno razdoblje, upitno će biti nicanje šećerne repe, ali i otežana predstojeća sjetva kukuruza, soje i suncokreta”, boji se Zdravčević. Dodaje kako je velik problem i s uljanom repicom. Na nekim dijelovima njezino stanje je toliko loše još od jesenas, zbog neujednačenog nicanja, da su mnogi taj usjev pretanjurali kako bi na tim površinama zasijali neku drugu kulturu.

Autor: Zdenka RUPČIĆ