Suša smanjuje i urod soje

Ozbiljnijih padalina na području istočne Slavonije i dalje nema, iako mnogi ratari znaju reći kako je, "i da se sutra nebo otvori" za kišu, u svakom slučaju, ne kasno nego i prekasno. Barem što se tiče pomoći ratarskim kulturama. A koliki je nedostatak padalina najbolje svjedoči podatak kako je primjerice, u prvih sedam mjeseci ove godine na županjskom području palo svega 307 litara kiše dok je višegodišnji prosjek za to područje između 800 i 900 litara kiše po četvornom metru.

Ovogodišnja suša, u stvari se, samo nastavila na sušu iz 2011. godine u kojoj je na području Vukovarsko-srijemske županije prosječno palo također nedostatnih 392 litre kiše po četvornom metru. Posljedice višemjesečne suše, bez sumnje trpe sve ratarske kulture, međutim neke od njih, poput soje, čini se da sušu ipak bolje podnose, tvrdi Luka Lešić iz Poljoprivredno savjetodavne službe Vukovarsko-srijemske županije. Prema njegovim riječima ta kultura, naime, u usporebi s ostalima, poglavito teško stradalim kukuruzom, na prvi pogled i ne izgleda tako loše.

"Kada se uđe među redove soje, primijeti se međutim da i ne izgleda najbolje jer je kod soje oplodnja vezana upravo uz vlagu, a nje, kada je trebalo, nije bilo", kaže Lešić podsječajući kako se situacija sa sojom smatrala katastrofalnom i prošle godine, ali na kraju nije bilo tako. PIK Vinkovci imao je, na primjer, prinos soje već od 3,5 tona po hektaru, što je na razini vrlo zadovoljavajućih rezultata. Poglavito ako se zna da je prosječan prinos soje u 2011. godini na vukovarsko-srijemskim poljima iznosio 2,5 tona po hektaru, 2010. 3,1, 2009. 2,3, a 2008. godine 3 tone po hektaru.

Lešić procjenjuje kako će ovogodišnji prinosi soje zbog suše biti manji za 20 do 30 posto. "Svi oni koji su poštivali agrotehničke uvjete, trebali bi imati zadovoljavajući urod bez obzira na sušu", kaže taj stručnjak navodeći kako je primjetno da je uslijed suše zrno soje ostalo sitnije, a biljka je započela i s odbacivanjem lista te će se u žetvu soje najvjerojatnije krenuti već idućega tjedna, ako netko već i nije započeo s tim poslom.

"U svakom slučaju šteta na soji je značajno manja nego na kukuruzu iako je transpiracijski koeficijent i potreba za vlagom veći kod soje nego kod kukuruza", navodi dodajući kako se sjetva soje u županjskom i vinkovačkom ukorijenila i postala tradicijom jer su poljoprivrednici prepoznali sve prednosti te uljarice koja je korisna i za samo zemljište jer ga obogaćuje prijeko potrebnim dušikom.

Autor: Alen Kuns