Suša i mraz prijete europskoj poljoprivredi: Evo kakva je prognoza za hrvatske prinose

Najnovije izvješće europskog sustava za praćenje poljoprivrede JRC MARS pokazuje da su izgledi za ovogodišnje prinose u većem dijelu Europe i dalje relativno dobri, unatoč sve izraženijim problemima s nedostatkom oborina, kasnim proljetnim mrazom i kašnjenjem proljetne sjetve u pojedinim regijama.

Posebna pažnja u izvješću posvećena je i Hrvatskoj, koja se zajedno sa susjednim državama suočava s rastućim rizikom od vodnog stresa zbog manjka kiše od početka proljeća.

Hrvatska među državama pogođenima manjkom oborina

Prema analizi stručnjaka, područja jugoistočne i srednje Europe bilježe ispodprosječne količine oborina još od ožujka, što je dovelo do smanjenja vlage u tlu i povećanog pritiska na usjeve.

Uz Hrvatsku, problemi s nedostatkom vlage zabilježeni su i u dijelovima Njemačke, Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije i Mađarske. Iako su nedavne kiše djelomično ublažile stanje, stručnjaci upozoravaju da će razvoj usjeva tijekom narednih tjedana zahtijevati pažljivo praćenje.

Najveća opasnost odnosi se na mogući razvoj sušnog stresa upravo u ključnim fazama rasta biljaka, kada su potrebe za vodom najveće.

Unatoč izazovima, ukupna slika europske poljoprivrede i dalje je relativno pozitivna. Ozimi usjevi razvijaju se uglavnom dobro, a proljetna sjetva u većini zemalja približava se završetku.

Prognoza prinosa: Usjevi se dobro drže - u Hrvatskoj iznad petogodišnjeg prosjeka?

Ipak, hladno i kišovito vrijeme usporilo je radove na poljima u jugoistočnoj Europi i Turskoj, što bi kasnije tijekom ljeta moglo povećati osjetljivost usjeva na visoke temperature i dodatni nedostatak vode.

Stručnjaci navode kako su prognoze prinosa ovog mjeseca blago smanjene zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, ali se i dalje uglavnom kreću oko ili iznad petogodišnjeg prosjeka.

Kasni mraz pogodio uljanu repicu

Dodatni problem za europske poljoprivrednike predstavljaju kasni proljetni mrazovi koji su krajem travnja i početkom svibnja lokalno spuštali temperature ispod minus pet stupnjeva Celzija.

Najviše je stradala uljana repica u Poljskoj, Češkoj i Litvi, gdje su mrazevi tijekom cvatnje smanjili broj cvjetova i plodnost biljaka. Zbog toga su očekivani prinosi pali ispod višegodišnjeg prosjeka.

Štete su lokalno zabilježene i u Mađarskoj, istočnoj Slovačkoj te zapadnoj Rumunjskoj.

Za Hrvatsku je posebno važno upozorenje o iscrpljivanju zaliha vlage u tlu. Stručnjaci ističu da bi nastavak sušnog razdoblja mogao negativno utjecati na rast proljetnih kultura, osobito kukuruza i suncokreta.

Iako su posljednje oborine donijele određeno olakšanje, daljnje vremenske prilike bit će ključne za očuvanje prinosa tijekom ljeta. Poljoprivredni proizvođači u kontinentalnom dijelu Hrvatske već sada pažljivo prate stanje usjeva i razvoj mogućih posljedica suše.

Problemi i u drugim dijelovima Europe

U sjevernoj Italiji visoke temperature i nedostatak kiše iscrpili su vlagu u površinskom sloju tla, zbog čega je na pojedinim područjima već bilo potrebno rano navodnjavanje ljetnih kultura.

Slični problemi prisutni su u istočnoj Poljskoj i južnoj Švedskoj, gdje dugotrajno sušno razdoblje ugrožava razvoj ozimih usjeva u reproduktivnoj fazi.

U zapadnoj Ukrajini stanje je dodatno pogoršano višemjesečnim manjkom oborina, dok je u sjevernoj Španjolskoj slab razvoj biomase posljedica sušne jeseni i zime.

Za razliku od dijela Europe, zemlje Magreba bilježe vrlo povoljne uvjete za poljoprivredu. Iznadprosječne količine oborina i dobra popunjenost akumulacija omogućile su odličan razvoj usjeva u Maroku i Alžiru, gdje se očekuju iznadprosječni prinosi.

Europski stručnjaci zaključuju kako će naredni tjedni biti presudni za razvoj ovogodišnje poljoprivredne sezone, posebno u državama poput Hrvatske, gdje će količina oborina tijekom kasnog proljeća i početka ljeta imati ključan utjecaj na konačne rezultate žetve.