• FAZOS
  • 08.03.2019. 12:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

Suša će nas sve češće pogađati, koje sorte kukuruza i soje sijati?

Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održana je radionica "Važnost sorte u kontekstu klimatskih promjena - utjecaj suše na produktivnost kukuruza i soje"

Foto: Depositphoto/amedeoemaja
  • 1.974
  • 155
  • 0

Radionica pod nazivom Važnost sorte u kontekstu klimatskih promjena - utjecaj suše na produktivnost kukuruza i soje, održana je na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti. Suša je glavni uzrok nerentabilnih prinosa najvažnijih poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj, stoga će rezultati dvogodišnjeg ADA (Agro-Droguht-Adapt) projekta biti dragocjeni znanstvenicima i poljoprivrednim proizvođačima.

Radionica je organizirana u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost, u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, uz financiranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekt izvodi konzorcij od 32 istraživača iz devet hrvatskih istraživačkih ustanova, na čelu s timom zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Zbog klimatskih promjena suše će biti sve češće

Predstavljajući projekt, prof.dr.sc Mirta Rastija s FAZOS-a istaknula je da su za istraživanje odabrani kukuruz i soja jer je kukuruz još uvijek najzastupljeniji usjev u Hrvatskoj i pokriva oko 35% oranica, a soja je vrlo perspektivna kultura koja se kod nas iz godine u godinu sve više uzgaja.

Prof.dr.sc. Mirta Rastija 

"Odabrana su 32 genotipa soje i 32 genotipa kukuruza, najviše domaćih i nešto inozemnih. Riječ je o trenutačno najzastupljenijim hibridima na našem tržištu. Prilike su takve da se može pretpostaviti kako će nas suša sve češće pogađati uslijed potvrđenih klimatskih promjena. Neke procjene kažu da može doći čak do 40% smanjenja prinosa soje i kukuruza. Nastojali smo proučiti genotipove i stvoriti nove oplemenjivačke programe jer nažalost u Hrvatskoj još uvijek nema ciljanih oplemenjivačkih programa za tolerantnost na sušu. Sada se sve više radi na tome. Prije dvije godine postavljeni su pokusi diljem Hrvatske, po godini 5.632 parcele s kojih su se radila promatranja na terenu i analiza biljaka u laboratoriju, kako bi se izdvojili najbolji hibridi“, rekla je profesorica Rastija. 

O tolerantnosti biljaka na sušu u ranoj vegetativnoj fazi govorila je prof.dr.sc. Snježana Kereša, s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Spomenula je dva glavna mehanizma kojom biljke izbjegavaju sušu:

"Na sušu su tolerantniji genotipovi koji dozriju ranije - ulaze ranije u cvatnju te nalijevaju zrno ranije i tako izbjegavaju sušu. Drugi je mehanizam osmotsko prilagođavanje, kada biljka tijekom stresnih razdoblja poput suše u sebi nakuplja određene tvari - šećer, aminokiseline ili neke proteine. Koncentracija tih tvari u biljnoj stanici povećava mogućnost da lakše crpi vodu iz tla i da se nastavi fotosinteza i rast biljke. Prema masi suhe tvari korijena i izdanka, vjerojatno je da kasni genotipovi imaju bolje osmotsko prilagođavanje nego rani genotipovi“.

Određivanje indeksa suše za provjeru njegova učinka na prinos i druga svojstva

Voditelj projekta, prof.dr.sc. Ivan Pejić, također sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, rekao je više o detaljima i ciljevima spomenutih istraživanja.

"Moj je dio posla bio koordinirati velikim brojem poljskih pokusa postavljenih širom Hrvatske na 19 lokacija, a bavim se i oplemenjivanjem soje. Pri kraju smo dvogodišnjeg projekta, još nismo dovršili analizu svih podataka, no poznati su neki od najtolerantnijih genotipova soje i kukuruza. Cilj projekta i jest utvrditi tolerantne genotipove kako bismo se i dalje mogli koristiti njima - križanjem i selekcijom te razvojem novih tolerantnih sorti. Susprežem se od reklamiranja sorti jer se ne može tvrditi koje su sorte najbolje, ali mogu reći da je uglavnom riječ o novim sortama koje su na tržištu od 5 do 10 godina, za razliku od starijih sorti među kojima su i neke vodeće, no u tolerantnosti prema suši ove nove se pokazuju boljima. Stoga mi oplemenjivači savjetujemo proizvođačima da dobro prate nove kataloge i neka pokušaju u proizvodnju uvoditi nove sorte jer su obično rodnije te pokazuju veću otpornost na sušu“, naglasio je Pejić.

Za istraživanje su odabrani kukuruz i soja 

Više o ponašanju vodećih hibrida kukuruza u mreži poljskih pokusa 2017. i 2018. godine govorio je prof.dr.sc Hrvoje Šarčević s Agronomskog fakulteta, Zagreb. Svi su govornici naglasili kako će potpuni rezultati biti poznati za nekoliko mjeseci te će biti predstavljeni na nadolazećim stručnim skupovima i mrežnim stranicama projekta. Također, istaknuto je da se dovršetkom izračuna indeksa suše očekuje mogućnost označavanja svake lokacije određenim indeksom u smislu intenziteta i trajanja te provjera njegova učinka na prinos i druga svojstva.

Ovom su prigodom ipak bili prikazani neki od konkretnih rezultata. Primjerice, genotipovi soje koji su pokazali visoke prinose, malu redukciju prinosa i dobru stabilnost pa predstavljaju zanimljivu germplazmu za daljnje oplemenjivanje na tolerantnost na sušu, od kasnih sorti su: Pedro (Bc), Ascasubi (Bc), DH 5170 (RWA), Os Zora (PIO) te kad je riječ o ranim sortama: Os 2017-4 (PIO), Ema (PIO), Toma (PIO) i Gabriela (AFZ).


Fotoprilog


Tagovi

Uzgoj kukuruza Uzgoj soje Suša Klimatske promjene Genotip Važnost sorte Mirta Rastija Snježana Kereša Ivan Pejić Hrvoje Šarčević


Autorica

Melita Berečić

Melita Berečić

Melita je dugogodišnja novinarka i obrađivala je razne novinarske teme. Zaljubljenica je u prirodu i ekološku poljoprivredu.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi