• Filozofija gnojidbe
  • 12.10.2014. 13:45

Strategija gnojidbe za bolju produktivnost tla!

Dobra filozofija ili strategija gnojidbe mora uvažavati intenzitet, vrijeme i način primjene organskih ili mineralnih gnojiva, usuglašeno s potrebama biljaka, učuvanjem okoliša i isplativnosti.

Foto: depositphotos.com
  • 849
  • 43
  • 0

Gnojidba je agrotehnička mjera koja povećava produktivnost tla i uloženog rada u poljoprivrednoj proizvodnji. Budući da u sastav biljaka ulazi čitav niz elemenata koje biljke usvajaju iz tla ili atmosfere, a neki su, posebice dušik, fosfor i kalij, potrebni u velikim količinama, gnojidba je zapravo neizostavna agrotehnička mjera od prvorazrednog značenja. Stoga ju treba smatrati investicijom u biljnu proizvodnju, nipošto troškom.

Filozofija ili strategija gnojidbe može se razmatrati iz više različitih aspekata, ali osnovna su samo četiri:

  1. Gnojidba tla
  2. Gnojidba biljaka
  3. Gnojidba tla i biljaka
  4. Bez gnojidbe

Posljednja filozofija, bez obzira čini li se neozbiljnom ili samo smiješno zvuči, česta je kad je zemljište iznajmljeno na kratak rok, kad je cijena proizvoda mala, a gnojiva visoka, kad je nesređeno tržište, dugi rokovi plaćanja proizvoda i sl.

Gnojidba tla ima negativne efekte na okoliš

Gnojidba tla polazi od neupitne činjenice da se primjenom gnojiva povećava mogućnost usvajanja (bioraspoloživost) hranjiva i to kroz povećanje, ali i održavanje kritične koncentracije hraniva u tlu ili za svaki slučaj, u malom suvišku. Ovakav pristup svojstven je intenzivnom uzgoju biljaka uz primjenu visokih doza mineralnih gnojiva, daje visoke prinose, ali često uz negativne efekte na okoliš. Takva filozofija temelji se na pufernoj sposobnosti tla da zadrži hraniva u zoni korijena.

Zbog visokih ulaganja u prakticiranju filozofije gnojidbe tla, danas se sve češće primjenjuju njene modifikacije kojima se utječe na manju primjenu gnojiva jer se gnoji samo kad je analizom tla utvrđena raspoloživost hraniva niža od potrebne za postizanje ciljnog, odnosno "mogućeg" prinosa za konkretne agroekološke uvjete. Varijante filozofije gnojidbe tla su koncept kationske ravnoteže, koncept bilanciranja hraniva i koncept dostatnosti.

Gnojidba biljaka i gnojidba tla i biljaka uz obaveznu analizu tlu

Sljedeća dva filozofska pravca, gnojidba biljaka i gnojidba tla i biljaka obavezno uključuju redovitu analizu tla i biljaka, odnosno sustav kontrole plodnosti uz bilanciranje. Važno je naglasiti kako je utvrđivanje bilance glavnih elemenata biljne ishrane (N, P i K) posve različito. Naime, dok se bilanca za fosfor i kalij može utvrđivati u razdoblju od 4 do 8 godina zbog njihove male pokretljivosti u tlu, samim tim i malih gubitaka, za dušik se bilanca mora utvrđivati godišnje, ili češće kroz vegetaciju, kao i kod smjene više kultura unutar jedne godine.

Treći pristup, gnojidba tla i biljaka, najbliži je difiniciji održive gnojidbe jer pokušava pomiriti prve dvije filozofije uz uvažavanje agronomskog, ekonomskog i ekološkog aspekta gnojidbe. Dakle, gnojidba tla i biljaka ima zadatak održavanje ili povećanje plodnosti siromašnih tala do razine potrebne za postizanje mogućeg, ekonomski isplativog prinosa, što zahtjeva podmirenje potrebe biljaka hranivima za postizanje određene visine (i/ili) kakvoće prinosa, a vodi računa o okolišu i produktivnoj kondiciji tla.

Koncept ciljnog prinosa

Najšire primjenjivana filozofija gnojidbe iz teće grupe (gnojidba tla i biljaka) poznata je kao koncept ciljnog prinosa koja podrazumijeva poznavanje:

  1. Količine hraniva potrebne za postizanje jedinice gospodarskog prinosa (najčešće u kg aktivne tvari po toni prinosa)
  2. Količine hraniva koju biljke mogu usvojiti iz tla (bioraspoloživost hraniva)
  3. Učinkovitost gnojidbe (agronomska ili fiziološka), kao i iskoristivosti hranjivog elementa iz gnojiva.

Količina hraniva koja je iz tla raspoloživa za usvajanje, utvrđuje se najčešće standardnom kemijskom analizom tla za neko područje, regiju ili državu, a rezultati mogu jako varirati ovisno o izabranoj metodi ekstrakcije hraniva iz tla, njenoj kalibraciji, načinu uzimanja uzoraka tla i dr. Razlike u rezultatima analize tla mogu toliko varirati da se ne mogu pouzdano usporediti niti unutar iste analitičke metode.

Dobra filozofija ili strategija gnojidbe mora uvažavati intenzitet, vrijeme i način primjene organskih ili mineralnih gnojiva, usuglašeno s potrebama biljaka, učuvanjem okoliša i isplativnosti. Budući da je usvajanje hraniva izrazito dinamičke prirode, jako ovisi o porastu i razvoju biljaka te zemljišnim i vremenskim uvjetima, potrebno je utvrditi poljskim pokusima ili drugim pouzdanim biološkim testovima reakciju biljaka na gnojidbu i to u konkretnim agroekološkim uvjetima. Zbog toga je pogrešna pretpostavka da je raspoloživost hraniva konstantna u vremenu i prostoru.

Izvor: Vukadinović, V. i Bertić, B.: Filozofija gnojidbe, Sve što treba znati o gnojidbi, Osijek 2013.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Gnojidba Filozofija gnojidbe Agrotehnička mjera Strategija gnojidbe Rasploživost hraniva Analiza tla Održiva gnojidba Okoliš Zemljišni uvjeti Dinamička priroda Učinkovitost gnojidbe N P K Prinos Isplativost