Stop pljačkanju ratara

Hrvatski ratari ove su godine više no ikad prije odlučni, kako kažu, stati na kraj pljačkanju njihove muke i rada. Budući da smatraju da ih se godinama zakida prilikom otkupa pšenice, već više od mjesec dana vode borbu s otkupljivačima za stolom u Ministarstvu poljoprivrede oko definiranja uvjeta Pravilnika o analizi i kvaliteti žitarica, odnosno utvrđivanja i prihvaćanja standarda kakav je u EU (postotak vlage, primjesa i hektolitarska težina). Do sada su održana dva sastanka, no pomaka oko definiranja standarda još nema, i to unatoč tomu što je žetva pšenice već počela. Prvi otkosi, doznajemo, pali su već na području Baranje, a oko 1. srpnja očekuje se da bi se žetva pšenice mogla polako zahuktavati i u Slavoniji.

Pravilnik koji se ne primjenjuje

Što se tiče Pravilnika, ono što se neslužbeno zna jest da bi trebao biti prihvaćen standard - 13,5 posto vlage, 5 posto primjesa i 76 hektolitarske težine, što znači da se za takvu pšenicu otkupna cijena ne bi umanjivala. Sve iznad toga značilo bi umanjenje otkupne cijene za troškove sušenja, odnosno primjesa. Iznimka je hektolitarska težina koja ako je niža, umanjila bi cijenu, a ako je iznad standarda, ne bi ju povećala. Neki proizvođači pšenice tvrde da im otkupljivači nikad nisu htjeli platiti veći hektolitar od 76, a znali su imati i hektolitarsku težinu i više od 80.

Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, kaže da seljaci u načelu pristaju da standard za pšenicu bude 13,5 posto vlage, pet posto primjesa i 76 hektolitarska težina, ali da se on za razliku od lani striktno primjenjuje. Podsjetimo, lani je također bio donesen Pravilnik koji gotovo nitko od otkupljivača nije primjenjivao, zbog čega su neki bili i novčano kažnjeni.
- Mi smo tražili da ove godine standard bude 14,5 posto vlage, a primjese najmanje 8 posto. Međutim, članice Žitozajednice nisu se s tim složile, nego su predlagale da u standard uđe samo 3 posto primjesa, nakon čega je uskočilo Ministarstvo poljoprivrede i predložilo 5 posto, odnosno da se do tog postotka primjesa cijena ne umanjuje - rekao je Brlošić.

Otkupljivači se igrali države

Seljaci su posebno inzistirali na tome da im se napokon, kao što je to u većini zemalja EU-a, plati i sitno zrno, odnosno lom (koje kao i cijelo zrno normalno ide u meljavu) i na kojemu, kako smatraju, otkupljivači vrte enormne zarade. Prema nekim procjenama, približno pet posto od ukupnog uroda pšenice vodi se pod lom i seljacima se ne isplaćuje. Otkupljivačima već godinama zamjeraju i to što im obračunavaju različite troškove manipulacije - ulaz i izlaz pšenice u silose, te niz sličnih troškova. Mnogi smatraju da su se otkupljivači dosta igrali države u državi i da tome treba doći kraj. Ono što posebno smeta poljoprivrednicima jest naplata troškova sušenja žitarica, a da većina zbog zadovoljavajuće suhoće zrna sušare i ne pali.

Nedavno je na konferenciji za novinare Hrvatske poljoprivredne komore iznesen primjer otkupljivača koji su lani naplaćivali troškove sušenja na žitarice s 13 posto vlage, a da većina od njih nije niti uključila sušare. Naveden je i primjer poljoprivrednika koji je u jedan od silosa predao kukuruz s 13 posto vlage gdje mu je uredno naplaćeno sušenje, da bi, kada je došao po njega, kukuruz sadržavo čak 15 posto vlage.

Stoga će Hrvatska poljoprivredna komora, kako je izjavio njezin predsjednik Darko Grivičić, ovo ljeto zatražiti jači inspekcijski nadzor nad silosima. “Držimo da napokon treba stati na kraj pljački seljaka i na obračunu troškova sušenja, nepriznavanju loma te sličnom. Stoga ćemo zatražiti inspekcijski nadzor u svakom silosu da se točno utvrdi potrošnja plina i struje, jer smatramo da je to što su do sada radili pojedini silosi čisti kriminal”, izjavio je Grivičić.

Nema kazni za otkupljivače

U Francuskoj pšenica se suši s vlagom od najmanje 15 posto. Kod nas u Hrvatskoj struka kaže da pšenica ne mora na sušenje ako joj je postotak vlage između 13 i 14 posto, kaže Brlošić te napominje kako su i ove godine seljaci pokazali, kao i uvijek, kooperativnost te su suglasni da se u novi pravilnik uglavi članak prema kojem će biti moguć dogovor između dvije strane (otkupljivač i proizvođač) prema principu “moja roba - moj dućan”. To znači da ovaj put otkupljivači neće biti kažnjeni ako ne budu striktno poštovali pravilnik, ali to ne može biti kao lani masovna pojava i bez potpisa proizvođača.

Otkupna cijena pšenice još nije poznata

Ni jedan od otkupljivača još nije izišao s visinom otkupne cijene pšenice. Brlošić kaže da cijena pšenice ne smije biti niža od 1,70 kn/kg s obzirom na to da je cijena pšenice tolika i na mađarskim burzama prema kojima se ravna i naše tržište. - Iako je još rano govoriti o prosječnim urodima s obzirom na manje zasijane površine jesenas, bojimo se da pšenice neće biti dovoljno, ili će je biti “na knap” za domaće potrebe - kaže Brlošić.

Autor: Zdenka RUPČIĆ