• Pšenica
  • 28.07.2009.

Stočna pšenica bez predobrade može biti opasna

  • 4.664
  • 216
  • 0

Ratari žustro upozoravaju - pšenica je u silosima, a ne znamo cijenu, prijete blokadama prometnica, graničnih prijelaza, a u Međimurju je problem više zbrinjavanje pšenice koja zbog proklijalosti na klasu nije pogodna za proizvodnju brašna, pa se usmjerava za ishranu stoke.
Međutim, to nije tako jednostavno, pšenicu namijenjenu ishrani stoke treba također za tu svrhu predobraditi.

Dr. sc. Predrag Kočila, veterinar koji se u svom znanstvenom doktoratu bavio velikim dijelom i problematikom pravilne ishrane stoke, danas zaposlen u Tvornici stočne hrane Čakovec u timu stručnjaka koji brine o kvaliteti proizvodnje stočne hrane, upozorava:

Plijesni i mikrotoksini prijete

- Proklijalost zrna pšenice već na samom klasu nije jedina posljedica velikih količina kiše i visoke koncentracije vlage u zraku na našem području, već su nepovoljne vremenske prilike pogodovale i razvoju plijesni i mikotoksina (otrovnih supstanci koje stvaraju plijesni), štetnih kako za zdravlje ljudi, tako i za zdravlje životinja. Baš zato stočare želim upozoriti na moguće opasnosti i posljedice hranidbe stoke pšenicom zaraženom plijesnima i mikotoksinima.
Naime, mikotoksini već u malim količinama predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi i životinja, uzrokuju bolesti koje se zovu mikotoksikoze. Najčešći izvor mikotoksina su žitarice, posebno pšenica i kukuruz, a životinje u organizam mikotoksine i plijesni najčešće unose hranom, ali do prijenosa može doći i udisanjem ili preko kože.

A mlijeko i meso?

- Mikotoksini i plijesni u organizmu životinje mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, a u težim slučajevima čak i uginuće. Važno je znati da se metaboliti nekih mikotoksina mogu pojaviti u mlijeku i u mesu životinja, ako je stočna hrana bila zaražena plijesnima, a neki od tih metabolita mikotoksina imaju kancerogeno djelovanje, posebice na jetru. Istina, danas je rijetko akutno trovanje životinja mikotoksinima unosom visoke koncentracije mikotoksina hranom, veći je problem kancerogeni učinak, kao i to što su i ljudi i životinje stalno izloženi većini poznatih mikotoksina.

Od neplodnosti do uginuća

- Dosad je poznato više od 400 različitih mikotoksina, a kao prirodni kontaminanti u hrani izazivaju različita teška oboljenja kod domaćih životinja. Najčešći su alfatoksini, fumonizini, zearalenon, deoksinivalenol i okratoksin A. Primjerice, toksični metaboliti alfatoksina (sintetiziraju ih plijesni rodova aspergius, penicilium i fusarium koje su u prirodi vrlo raširene, naročito na pšenici) mogu se naći u životinjskim proizvodima, mlijeku i mesu - ako je stočna hrana kojom su se životinje hranile bila zagađena plijesnima.

Konji su vrlo osjetljivi na fumonizine (sintetiziraju ih plijesni iz roda fusarium i alternaria) koji kod njih mogu izazvati leukoencefalolomalaciju od koje se vrlo rijetko oporavljaju.

Kod peradi i svinja djeluju na limfocite i smanjuju imunitet, kod svinja se povezuju i s nastankom edema pluća, a kod preživača izazivaju lezije na jetri.

Deoksinivalenol izaziva povraćanje, posebno kod svinja, smanjuje iskorištenje hrane za 30 do 50% jer svinje odbijaju jesti takvu hranu.

Zearalenon je estrogeni mikotoksin i ugrožava reproduktivne funkcije kod krmača i nerastova, a kod preživača otrovanje zearalenonom pokazuje se nakon dugotrajnog unosa malih količina koje se kumuliraju u organizmu, pa počnu djelovati nakon nakupljanja određene količine ili unošenjem većih koncentracija toksina kroz kraće vrijeme.

Zato očekujem, realna je opasnost, da se ove godine zabilježi povećan broj reproduktivnih problema kod svih životinja, odnosno slabije koncepcije, kao i moguće pojave većeg broja pobačaja.

Kako postupati?

- Proklijala pšenica nikako nije dobra za ishranu mladih životinja (pilića do 21 dana starosti, teladi, jaradi, janjadi, odojaka), za mlade životinje - preporuka je stočarima - najbolje je i najsigurnije koristiti gotove smjese, za koje su sirovine tehnološki obrađene i laboratorijski provjerene, pa nema opasnosti od kontaminacije.

U prehrani životinja starijih dobnih kategorija može se koristiti stočna pšenica ako je prethodno dobro osušena i po mogućnosti tretirana lužinom (tzv. lužna pšenica) za prehranu preživača, odnosno organskim kiselinama za prehranu svinja. Ako se na gospodarstvu priprema hrana od stočne pšenice, u takvu hranu treba umiješati preparate koji smanjuju koncentraciju mikotoksina.

Pri korištenju stočne pšenice treba obratiti pažnju i na moguću povećanu prisutnost štetnika (žitni žižak i dr.) koji uneseni u organizam životinje u prevelikim količinama mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. U svakom slučaju, stočne pšenice ne smije biti u ukupnom obroku više od 10 do 20% jer, osim što postoji realna opasnost da je zagađena plijesnima i mikotoksinima, ta pšenica je i slabije energetske vrijednosti, s obzirom da su u njoj još na klasu započeli neki enzimatski procesi. Napominjem - samo proklijavanje zrna pšenice nema nepovoljan učinak na zdravlje životinja, ali u obrok za preživače preporučio bih dodavanje probiotika koji povećavaju i pojačavaju mikrofloru buraga, a time i otpornost organizma na štetne tvari.

Autor: Marijan Belčić


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Pročitaj više »

Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Ratarstvo Stočarstvo Ishrana Pšenica

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi