Što su FAO grupe?

Kako bi poljoprivredni proizvođači stekli dojam o prikladnosti za uzgoj u određenom području sorte i hibridi su podijeljeni u grupe zrenja. Brojevne oznake na pakiranjima sjemena pokazuju kojoj međunarodnoj FAO grupi zrenja pripadaju ovisno o dužini vegetacijskog perioda.

Najčešće se koriste kada su u pitanju kukuruz i soja. U ovom slučaju predstavljaju period od nicanja do fiziološki zrelog kukuruza (soje) u odnosu na standard. U obzir se uzima i suma temperature neophodna za dozrijevanje.

Grupe zrenja za kukuruz 

Kukuruz je razvrstan u FAO grupe od 100 do 1.000. Najraniji su hibridi iz grupe 100. Njihov vegetacijski period traje do 90 dana. Sljedeća grupa je 200 koja ima vegetacijski period od 90 do 100 dana. Svaka naredna grupa ima vegetacijski period duži za 10 dana.

Na našem području se najviše uzgajaju hibridi FAO grupa 300 i 400, a siju se od 200 do 700. Metodologija klasifikacije je specifična za pojedinačne države. Tako jedan hibrid ne mora biti u istoj grupi za sve države. Na to će utjecati uvjeti uzgajanja i područja.

Zajedničko je da rani hibridi imaju manji prinos. Međutim, njihova prednost je da se berba obavlja ranije. To smanjuje troškove sušenja i skladištenja. Što je hibrid kasniji postoji opasnost da će za vrijeme dozrijevanja vrijeme biti vlažno. Zbog toga se oni kasni, na našem području, najviše koriste za pripremu silaže.

Soja od ekvatora do polova planeta

Sorte soje su raspoređene u grupe zrenja prema dužini vegetacije na osnovi promatranja novih sorti na terenu u usporedbi s već uspostavljenim sortama. Grupe relativnog sazrijevanja soje mogu se koristiti kao referenca za proizvođača i to je alati za klasifikaciju sorti prema geografskoj širini i fotoperiodu područja sjetve. Proizvođač je u mogućnosti da preciznije predvidi njeno ponašanje i razvoj, s obzirom na klimatske i ekološke uvjete mjesta gdje je zasijana.

Danas u svijetu postoje grupe zrenja soje od 000 do 10. Predstavljene su brojevima 000, 00, 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 i 10. Što je veći broj grupe, sorta soje je bliža ekvatoru, a što je manji broj grupe, to je sorta bliža polu planeta. 

Produktivnost kasnijih sorti je bolja od ranijih. Međutim, to nije slučaj u svakoj godini ili mjestu proizvodnje. U nekim godinama prednost se daje ranijim sortama, a neke favoriziraju kasnije sorte zrenja. Vegetacijski period sorti koje se najčešće uzgajaju je od 100 do 160 dana. Postoji prosječna razlika od 10 do 15 dana između vremena uzgoja svake grupe zrenja. Postrno se mogu sijati sorte koje imaju kratak period vegetacije od 80 do 120 dana i pripadaju grupama 000 i 00.