Što s lošim klipovima kukuruza? Ne bacajte ih dok ne provjerite ovo

Iako godine za nama svjedoče da proizvodnja kukuruza nije kao što je nekad bila, mnogi ratari, ipak ne odustaju od ove strateški značajne ratarske kulture. Međutim, učestali dugi sušni periodi, nedostatak oborina tijekom ljetnih mjeseci, ali i ekstremno visoke temperature tijekom srpnja i kolovoza, dovele su do toga da proizvodnja kukuruza posljednjih nekoliko godina postane ozbiljan izazov.

Parcele bez ijednog klipa, štura, sitna i nedovoljno nalivena zrna, sve češća su pojava. Pored toga što loše izgledaju, takvi klipovi i dalje imaju upotrebnu vrijednost koja svakako ovisi od uzroka i stupnja oštećenja.

Gljivične bolesti i tumor kukuruza

Ako je klip mali, iskrivljen, ima sitnija zrna ili se uočavaju oštećenja koja su napravile ptice, on se bez problema može koristiti kako u ljudskoj prehrani, tako i u životinjskoj hranidbi. Ali, što ako je primjetna plijesan?

Prisustvo neke od štetnih gljivičnih ili bakterijskih bolesti prepoznaju se na osnovu boje plijesni, deformacija i karakteristične truleži na klipu. Napad kukaca, a posebno kukuruznog plamenca, kao i oštećenja od tuče ili drugih vremenskih neprilika, vrlo često uzrokuju pojavu gljivičnih bolesti.

Trulež izazvana gljivama iz roda Fusarium prepoznaje se po crvenkasto-roze ili bijelo-sivoj prevlaci na klipu, dok je za gljive iz roda Aspergillus karakterističan žuto-zeleni sloj, koji se najčešće javlja oko rana i oštećenja. Ukoliko se, pak, na vrhu klipa ili između zrna pojavi plava plijesan, riječ je o prisustvu Penicillium spp. koju karakteriziraju vlažni uvjeti. Ipak, najuočljivija deformacija je pojava tumora na klipu i stablu. U pitanju su krupne, bijele izrasline, spužvaste konzistencije koje kasnije pucaju, oslobađajući tako prašnjavu masu spora.

Za razliku od suhih plijesni koje izazivaju gljive, prisustvo bakterije odlikuje mekano i vlažno tkivo neugodnog mirisa koje se raspada na dodir.

Ne miješati zdrave i bolesne klipove

Kada je riječ o skladištenju oboljelih klipova, oni se nikako ne smiju miješati sa zdravim, već ih je potrebno odstraniti. Ako su oštećenja i simptomi minimalni, takvi klipovi se mogu rasporediti u tankom sloju, na propuhu kako bi se vlaga što brže smanjila.

Važno je istaknuti da razvoj gljiva i sinteza mikotoksina prestaje onda kada je postotak vlage u zrnu ispod 14, a enormno raste iznad 25 posto.

Dezinfekcija skladišnog prostora je jedna od obaveznih kemijskih mjera, a primjena preparata je naročito bitna ako je već došlo do razvoja infekcije. Tada se kukuruz tretira organskim kiselinama koje ne mogu ukloniti toksine, ali mogu spriječiti daljnji napredak bolesti.

Ako niste sigurni, provjerite sa stručnjakom

Kukuruz koji u sebi sadrži mikotoksine je izuzetno štetan po zdravlje ljudi i životinja, pa je potrebno obratiti posebnu pažnju kakvi se klipovi skladište i koji je stupanj kontaminacije. Naime, ako je postotak plijesni zanemariv, kukuruz se može samljeti i miješati s nekim od fiksatora, kao što je zeolit, jer je kao takav upotrebljiv u hranidbi tovnih junadi i svinja, ali ne i rasplodnih.

Uništavanje i spaljivanje teško inficiranih klipova nije potrebno, jer se oni mogu iskoristiti u proizvodnji komposta, bioetanola ili bioplina. Suhi klipovi i oklasak (okominje) imaju veliku kalorijsku vrijednost, pa su korisni za loženje kotlova i štednjaka.

Ako niste sigurni kakva je kvaliteta kukuruza, možete se obratiti najbližoj poljoprivrednoj savjetodavnoj i stručnoj službi kako bi se obavile sve potrebne analize.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor