Štete se tek moraju sagledati

U Slavoniji, problemima nikada kraja. Ovoga puta zaprijetila je uzbujala Sava prijeteći da polavi slavonsku ravnicu, što je i učinila na području Račinovaca i Rajevog Sela u županjskoj Posavini, prisilivši mještane tih sela da prinudno napuste svoje domove. Kao da kiše nisu bile dovoljne i dosta štete pruzročile, sada prijeti i zahuktala Sava.

Zbog velike materijalne štete na poljoprivrednim kulturama i ostalim dobrima, a zbog prekomjernih padalina tijekom prve polovice svibnja, župan Božo Galić proglasio je elementarnu nepogodu za područje Vukovarsko-srijemske županije. Na teren su izašli zamjenici župana Željko Cirba i Zdravko Kelić, ujedno i načelnik Županijskog stožera zaštite i spašavanja, predstojnik Ureda župana Marinko Beljo te predsjednik Županijskoga povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Andrija Matić i obišli poplavljena područja županije – općine Drenovci, Vrbanju, Gunju, Nijemce te Ilok gdje su brojna polja i usjevi pod vodom i nastale su velike materijalne štete.

Po ustaljenom redu, gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda sada su dužna za svoje područje hitno pokrenuti postupak konačne procjene nastale štete. Nakon prikupljanja i analize podataka, konačno izvješće o šteti Županija će dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima kako bi se osigurala naknada štete.

A kolika će ona ukonačnici biti, još uvijek u županiji ne znaju. "Najviše se pribojavamo nadiranja Save, koja bi mogla nanijeti i najviše štete upravo naseljima. Tužno je vidjeti polja pod vodom i pitanje je koliko će se toga moći spasiti", rekao je Galić nakon što je donio odluku o proglašenju elementarne nepogode za područje Vukovarsko-srijemske županije. Najviše je poplavljenih poljoprivrednih zemljišta, čak 30 posto, u općinama Drenovci, Gunja i Vrbanja. Županijski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić kaže da će polovicu usjeva trebati ponovo zasijati, no pitanje je hoće li zbog vlage u tlu to biti moguće i hoće li urod dozreti. Po njegovim riječima, posebna je priča ono što će se događati nakon što se sa polja voda povuče i kada usjeve, koji se odupru vodi, napadnu razne bolesti koje će biti potrebno suzbiti. A zna se da dobar dio poljoprivrednika i bez izdataka za zaštitina i druga sredstva, jedva sastavlja kraj s krajem.

Matić je zato pozvao Vladu da pronađe način kako pomoći ugroženim poljodjelcima. Predsjednik Vlade Zoran Milanović, nakon što je u subotu obišao poplavom ugrožena područja u Slavoniji, na pitanje novinara o naknadi štete ugroženim domaćinstvima, rekao je kako je s ministrom financija razgovarao o korištenju proračunske pričuve te kako će o nekim konkretnim iznosima moći reći više kada ovo sve prođe. Štete bi, po njegovim riječima, trebale biti manje nego u Srbiji i BiH, ali kako je, rekao „šteta je šteta, i bez obzira na to kolika je, velika je onima kojima je prouzročena“. U obilasku ugroženih područja s premijerom bio je i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, ali on se nije izjašnjavao o navedenoj temi, a novinarima nije ostavljeno niti vremena da ga nešto priupitaju, iako su imali štošta.

Sve u svemu, i kao i mnogo puta do sada, šteta koju su poljoprivrednici pretrpjeli u još jednoj nedaći koja ih je snašla, tek se treba zbrojiti. Međutim, i onima manje vičnijima matematici, posve je već sada jasno da nadoknada vjerojatno neće mnoge zadovoljiti. U obračunu dugovanja i potraživanja između države i poljoprivrednika, deblji kraj zna se tko izvuče.