• NeGMO soja
  • 02.07.2018. 15:00

Sojom koja nije GMO ponose se svi - i poljoprivrednici i znanstvenici

Na poljima prevladavaju sorte Poljoprivrednog instituta Osijek. Neki kažu i 80 i više posto. No, tu su RWA, BC Institut, Mauthner i drugi koji i te kako sa sojama iz okolnih zemalja imaju što pokazati na našim poljima. I, najvažnije, to su sve BEZ GMO soje!

Foto: Damir Rukovanjski
  • 950
  • 61
  • 0

Gužva na cesti od Osijeka prema Vukovaru uvijek je znak da je nešto važno na poljima. A sve njih je vuklo da se uvjere u to što rade hrvatski znanstvenici, ratari i seljaci. U proizvodnji soje. I prvo na koga nailazim je stara znanica i svima nama poznato lice. Obilazi soju. Dr.sc. Marija Vratarić. Sada u mirovini,  žena koja je mnogo toga uložila da upravo danas Poljoprivredni institut Osijek ima najviše svojih sorti na hrvatskim oranicama. Malo iza nje nailazim u sojištu i na Aleksandru Sudarić. Isto doktoricu znanosti s područja oplemenjivanja soje s osječkog instituta. Da tako kažemo, Marijina nasljednica.

Soja nas je upoznala prije mnogo godina, ali upravo ovih dana na Danima polja održive proizvodnje soje u organizaciji Poljoprivrednog fakulteta i Poljoprivrednog instituta iz Osijeka kao da rad tih žena i mnogobrojne ekipe oko njih donosi ono nešto što veliko. Teško je reći što doista Rimčevi automobili znače u autoindustriji, i što znače u Hrvatskoj. Ali usuđujemo se govoriti da soje Poljoprivrednog instituta Osijek i oplemenjivački rad njihovih timova je barem slično onome što su Rimčevi automobili. Soje iz Osijeka čine 80 posto usjeva pod sojom u Hrvatskoj. A ima ih i u inozemstvu. U okolnim zemljama, ali i onim daljima. Aleksandra Sudarić  nas je provela kroz sortne pokuse s osječkim sojama na tom pokušalištu Poljoprivrednog fakulteta Osijek. Tena, Ika, Zora, Sonja, Toma, Ema, Lucija, Korana. Imena su soja koje nam je pokazivala dr.Sudarić na polju kod Tenja na ulazu u Osijek.

Ika je svakako broj jedan na hrvatskom tržištu. Ali ističe i Tenu koja je vrhunska sorta dobre rodnosti i u skromnijoj agrotehnici. Zora je pak sorta soje srenje rana i tolerantna na najzastupljenije bolesti, no izuzetne rezultate daje u sušnim uvjetima proizvodnje kakvi su sve češći na našim područjima. Mnogi Sonju vole što je rana sorta i visokog sadržaja bjelnačevina, dok Sudarić ističe i Tomu koja je rana sorta lai i pogodna za nakdandu sjetvu. Za Luciju pak ističu na danima polja kako ju karakterizira visoki udio mahuna s četiri zrna, te da dobro podnosi stres izazvan visokim temperaturama u vrijeme oplodnje i nalijevanja zrna.

Sve kuće imaju svoje adute soje 

Josip Galić nam je predstavio program soje BC instituta iz Zagreba. Ova naša oplemenjivačka kuća sa svojim stranim partnerima uz pomoć Galića na polju nam je predstavila Zlatu, Pedra, Bahiu i Ascasubia. Svakako bih kada je u pitanju BC Institut na prvo mjesto od ove četiri soje stavili Zlatu, a odmah nakon nje i ostale sorte. Međutim, BC ističe novu sortu Pedro koja ima vrhunsku rodnosti, s 50 posto antinutritivnih tvari, ima i nižu normu sjetve, a u pokusima je dala od četiri do skoro pet tona prinosa po hektaru. To je sorta nedovršenog tipa rasta. Biljka postepeno raste i cvate. Pogodna je za ranu sjetvu kao glavni usjev i kao naknadni, a dobro podnosi gušći sklop.

Iako danas strane kuće kada je u pitanju soja u Hrvatskoj ne znače mnogo, ipak njihova prisutnost je jako važna. I svi najpoznatiji su tu. Hvataju neke svoje postotke na hrvatskim oranicama ali donose i konkurenciju. RWA je 20 godina prisutan u Hrvatskoj. Od tada su tu i sa sojom. Tržištu nude sorte Xonia, Gala, RG Sinfonia, Maggy, DH 5170.

Dragana Lušić nas je već prije upoznala s Mauthnerom. Danas je i ona tu u pokusima ove kuće među velikima koji nude soju s oznakom Donau soja i Europe soya. Regale predstavlja noviju talijansku genetiku rasprostranjenu na svim područjima za uzgoj soje. Sigalia i Sinara su sorte koje karakterizira izrazito brzi početni porast što je odlično kod borbe s korovima. Vidjeli smo i Violu i Alexa koje su postrne soje i siju se postrno iza ječma, a ako se siju u travnju žetva je polovicom kolovoza. Viola je pak zbog svoje stabilnosti u proizvodnji zadnjih par godina zastupljena u cijeloj Europi. Prvi puta u pokusima je Atacama.

Euralis, odnosno Axereal Croatia  na pokusima pokušališta Poljoprivrednog fakulteta bili su s Mentorom, elitnom sortom za elitne prinose kako kažu u Euralisu. Kroz njihove pokuse nas je vodila Ana Marija Petrak koja nas je upoznala i s ES Triborom, najnovijom sorte visoke rodnosti, ali i ES Palladorom. To je sorta s izvanrednih četiri zrna po mahuni i to na više od polovice mahuna.

Osim sorti vidjeli smo i pokuse iz sektora zaštite, te gnojidbe. Pa nas je Martin Androšević upoznao s pokusima koji su rađeni s BASF preparatima, a Vasja Hafner s Orchem/Belchim sredstvima.  Frontier super je 26.04. dozira,  Corum+Dash 17. svibnja, pa ponovno nakon sedam dana da bi prskanje s Fokus Ultra+Dash bio 4. lipnja. Na drugom pokusu Corum+harmony+Dash prskanje obavljeno je 20.05., a Fokus Ultra+Dash 4. lipnja. Na trećoj tabli primjena je bila pak 17. svibnja s Corum+Harmony+DAsh, pa zatim Corum+Dash osam dana poslije i dva tjedna nakon toga Focus Ultra+Dash. Na tom herbicidnom pokusu prihrana  je bila sa Yara Bela Sulfan 24N+15S = 150 kilograma po hektaru.

Zašto je važno da su to sve BEZ GMO soje?

Vasja nam je predstavila pokus na jednoj soji s Proman+Clemantis 26. travnja, a na drugom uz to prskanje bilo je i 20.05. s Pulsarom.

Upoznali smo i s Biofil inokulantom koji učinkovito stvara nodule na korijenu. Poljoprivredni fakultet Osijek nam je pak predstavio i Nitrobakterin. To je ekološki inokulant,  s više slojeva živih, odabranih visokoefiaksnih, kvržičnih bakterija, fiksatora atmosferskog dušika umnoženih na sterilnom tresetu.  Primjenom Nitrobakterina u uzgoju soje utječe se na bolju nodulaciju, povećanje rasta i prinosa biljke, kvalitetu zrna, biološku aktivnost zemljišta, biološku aktivnost i veliku uštedu mineralnih dušičnih gnojiva.  Kada su u pitanju prihrane, tada na ovom pokusu govorimo o Yara gnojivima. Pa smo vidjeli učinke s Yara Vita Universal Bio, Yara Vita Thiotrac i Yara Bela.

Zašto je u biti važno istaknuti da su to sve BEZ GMO soje? Naime, 85 posto životinja u Europi se svakodnevno hrani genetski moficiranom stočnom hranom. Proizvodi dobivenih od ovih životinja se ne označavaju kao GM. No, proizvodi od životinja hranjenih BEZ GMO stočnom hranom mogu biti certificirani kao BEZ GMO proizvedeno. I ta oznaka garantira da su životinje hranjene genetski nemodificiranom stočnom hranom. I upravo zato je važno da unutar ove organizacije Dunav soja sve soje su BEZ GMO i s time se u Hrvatskoj ponose svi. I poljoprivrednici, i znanstvenici.


Povezana biljna vrsta

Soja

Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i bjelančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Soja Yara Poljoprivredni institut NeGMO soja


Autor

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.