Snježna plijesan na žitaricama i travama

Snježna plijesan je bolest koja se javlja na žitaricama, ali i na travnjacima. Od žitarica se najčešće javlja na pšenici, ječmu i najznačajnija je bolest ozime raži. Pojavi pogoduje dugotrajan snježni pokrivač koji spriječava disanje biljaka, ali i vrijeme kada se snijeg topi, velika je vlažnost zemljišta i zraka.

Uzrokuju je gljivice iz roda Fusarium, najčešća je Microdochium nivale, koje mogu rasti na nižim temperaturama. Njihovo suzbijanje otežava to što se mogu pojaviti pojedinačno, ali i združeno. U Europi je bolest vrlo raširena i javlja se svake godine u različitom obujmu.

Simptomi na biljkama

Prvi znaci bolesti mogu se na žitaricama pojaviti već u proljeće. Na listovima se pojavljuju pjege. Međutim, najviše se simptomi uočavaju u vrijeme otapanja snijega. Uginule biljke leže na površini zemlje, a prekrivene su micelijama bjeličaste boje. Bijelo-ružičaste mrlje se javljaju u vidu otoka koja se međusobno spajaju. Kod jakog napada uočava se izumiranje čvora busanja, korijena i cijele biljke.

U ljetnom razdoblju se u podnožju preživjelih i na ostacima uginulih razvijaju periteciji (plodno tijelo) s askosporama. Tijekom dana kada su padaline i temperatura niža, one se oslobađaju i inficiraju gornje listove na kojima se pojavljuje nekroza. Zahvaćeni mogu biti stabljika i lisni rukavac, ali i klas. Gljivica prezimljava na sjemenu ili biljnim ostacima.

Osjetljive travnjačke površine

Kada su u pitanju travnjačke površine najviše se javlja na travama koje imaju široke i nježne listove poput vrsta iz rodova Poa (vlasnjače), Lolium (ljuljevi) i Agrostis (rosulje) i divlje forme žitarica. Vrlo je otporna crvena vlasulja.

Karakteristično je da se bolest pojavljuje na slabim i preraslim biljkama, izražena je pojava na zbijenom i vlažnom zemljištu. Na usjevu i travnjaku se pojavljuju otoci malih dimenzija koji se zatim šire. U povoljnim uvjetima cijela površina može biti zaražena, a tome doprinosi kišovito vrijeme ili dugotrajno topljenje snijega, kisela ph reakcija, višak dušičnih gnojiva.

Preventivne mjere - najbolji način zaštite

Najbolji način da zaštitimo žitarice i travnjake su preventivne mjere. Infekcija se spriječava sjetvom tretiranog sjemena, na zemljište dobrih vodno-zračnih karakteristika gdje nema zadržavanja vode, pravilna ishrana tijekom jeseni i pravovremenim fungicidnim tretmanima.

U proljeće možemo očekivati pojačanu pojavu bolesti pšenice?

Izbor lokacije, izbor otpornih sorti, sjetva zdravog i tretiranog sjemena i pravilna ishrana su ključni faktori. Dobrim odabirom termina sjetve može se utjecati da ne dođe do prerastanja biljka, jer su onda podložnije infekciji. Smanjuje se primjena dušičnih, a povećava fosfornih gnojiva. Dušična gnojiva se primjenjuju na proljeće kako bi se pospješio rast.

Trave se prije zime kose na visinu od 10 do 15 cm, najviše do 20 cm. S travnjaka se uklanja opalo lišće.