Smanjene prognoze za globalnu proizvodnju i zalihe žitarica, a što je s trgovinom?

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) je u svom najnovijem izvješću prognozu za svjetsku proizvodnju žitarica u 2022. smanjila za 7,2 milijuna tona ovog mjeseca i sada je određena na 2756 tona. To je dva posto ili 57 mil. t manje u odnosu na prethodnu godinu. Ovomjesečno smanjenje se uglavnom odnosi na kukuruz i u manjoj količini na pšenicu.

Globalna proizvodnja krupnozrnih žitarica u 2022. je smanjena za skoro 5 mil. t na 1462 mil. t. Pad u odnosu na prošlu godinu je 3,1 posto. Nedavno smanjenje uglavnom odražava manje izglede za žetvu kukuruza u Ukrajini gdje su mnogi poljoprivrednici ostavili neobrane usjeve. Zabilježen je manji rod od ranije predviđenog u Srbiji, gdje je suša naglo smanjila prinose.

Globalna proizvodnja pšenice u 2022. smanjena je ovog mjeseca za 2,7 mil. t na 781,2 mil. t, ali je i dalje rekordna. Suša u Argentini je umanjila prinose i izglede za proizvodnju. Taj gubitak je djelomično nadoknađen rastom u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjevernoj Irskoj i Kazahstanu.

Kod riže će u 2022. pasti za 2,4 posto ispod rekorda iz 2021. godine na ukupnu količinu od 512,8 mil. t.

Sjetva ozime pšenice za 2023. je u tijeku na sjevernoj hemisferi. Problem je pristupačnost inputa. U SAD je do sredine studenog bila skoro završena, ali suša pogađa usjeve. U Europskoj uniji su povoljni uvjeti i dovoljno padalina. No, rat u Ukrajini će skoro prepoloviti zasijane površine.

Obilne kiše i relativno manje cijene na domaćem tržištu mogu smanjiti posijane površine u Rusiji. S druge strane, visoke domaće cijene potiču sjetvu pšenice u Kini i Indiji, dok bi kao posljedica velikih poplava u Pakistanu površine mogle biti manje. Na južnoj hemisferi je u tijeku sjetva krupnozrnih žitarica. Brazil ima rekordne površine pod kukuruzom, dok se smanjuju u Južnoj Africi.

Nepromijenjeno korištenje

Prognoza za svjetsko korištenje žitarica u 2022/23. je na 2777 milijuna tona, što je gotovo nepromijenjeno u odnosu na prethodni mjesec. To ukazuje na pad od 0,7 posto ili 21 mil. t u odnosu na 2021/22.

Predviđanje za ukupnu iskorištenost krupnozrnih u 2022/23. je neznatno smanjena za 1,2 milijuna tona u odnosu na prethodnu, iz studenog na 1484 mil. t. Pad je od 1,3 posto u odnosu na prošlu sezonu. Tome doprinosi smanjenje upotrebe kukuruza za stočnu hranu, ali i ječma, sirka te industrijske upotrebe kukuruza.

Kada je riječ o pšenici u 2022/23., prognoza je nepromijenjena u odnosu na prošli mjesec na 775 mil. t. Povećanje iznosi 0,2 posto u odnosu na nivo 2021/22., a povećana je upotrebe pšenice za hranidbu.

Manje zalihe, ali se trgovalo više

Smanjena je prognoza za svjetske zalihe žitarica do kraja sezone 2023. i to za 1,1 milijun tona u odnosu na prethodni mjesec, odnosno na 839 mil. t, što predstavlja pad od 2,2 posto ili 18,5 mil. t u odnosu na prethodnu sezonu. To je najniža razina u tri godine.

Globalni omjer zaliha žitarica u korištenju bi se smanjio sa 30,9 posto u 2021/22. na 29,3 posto u 2022/23., označavajući najniži nivo od 2013/14. godine. Ukupne zalihe krupnozrnih su prognozirane na 345 mil. t, što predstavlja pad od 6,1 posto ispod početnih razina. Uglavnom se pripisuje padu globalnih zaliha kukuruza za 6,8 posto. Govorimo li o pšenici, one ostaje blizu prognoze iz prethodnog mjeseca od 300 mil. t, što predstavlja rast od 2,4 posto u odnosu na početni nivo. Najveće zalihe će biti u Kini i Rusiji.

Svjetska trgovina ovom robom se u 2022/23. predviđa na 472 milijuna tona, što je 2,7 mil. t više u odnosu na prošli mjesec, ali još uvijek ukazuje na vjerojatno smanjenje od 1,9 posto ili 9,2 mil. t u odnosu na rekordni nivo 2021/22.

Kada je riječ o krupnozrnim, u 2022/23 (srpanj/lipanj) će opasti za 2,6 odsto u odnosu na 2021/22, na 225 milijuna tona. Ovomjesečni rast rezultat je povećanja od 2,1mil. t globalne trgovine kukuruzom, zbog izvoza iz Brazila i veće uvozne potražnje koja se očekuje kako bi Europska unija nadoknadila smanjenu domaću proizvodnju. Svjetska trgovina pšenicom u 2022/23 (srpanj/lipanj) ostvarit će pad za 0,8 posto u odnosu na nivo 2021/22., prema prognozama od 194 milijuna tona. Povećan je izvoz iz Australije i Rusije zbog dobre ponude i velike uvozne potražnje. Smanjen je izvoz iz Argentine i EU.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor