Sjetva uljane repice kasni zbog suše, nakon nicanja treba pratiti i štetnike

Dugotrajna suša i nedostatak oborina odgodili su sjetvu uljane repice na većini lokaliteta u Sisačko-moslavačkoj županiji. Proizvođači još ne ulaze u polja, čekajući dovoljno vlage u tlu kako bi osigurali uspješno nicanje i pravilan razvoj budućih usjeva.

Najavljene oborine u idućim danima trebale bi stvoriti povoljnije agrotehničke uvjete za ulazak mehanizacije u polja i početak sjetve.

Suzbijanje korova prije nicanja

Nakon sjetve, a prije nicanja uljane repice, moguće je provesti suzbijanje korova primjenom zemljišnih herbicida. Njihova učinkovitost ovisi o kvaliteti pripreme tla, ali i količini oborina nakon primjene jer je potrebna kiša kako bi sredstvo dospjelo u zonu klijanja korova.

"Zemljišni herbicidi mogu se primijeniti nakon sjetve, a prije nicanja usjeva. Djeluju na jednogodišnje travne i širokolisne korove, dok na višegodišnje ne djeluju pa ih je potrebno suzbijati nakon nicanja sredstvima koja djeluju preko lista", pojašnjava dipl. ing. agr. Mirta Križanić Božurić.

Suzbijanje jednogodišnjih korova u tom se roku može provesti herbicidima na osnovi aktivnih tvari metazaklor, klomazon, dimetaklor i drugih.

Upozorenje voćarima u dolini Neretve: Ulovljeno 137 jedinki mediteranske voćne muhe

Pažnju treba posvetiti i štetnicima koji se mogu pojaviti nakon nicanja uljane repice. Među najčešćim jesenskim štetnicima su crvenoglavi repičin buhač (Psylliodes chrysocephala), kupusni buhači (Phyllotreta sp.), repičina osa listarica (Athalia rosae) i pipa terminalnog pupa (Ceutorhynchus picitarsis).

"Nakon nicanja potrebno je redovito pregledavati usjev i pratiti pojavu štetnika. Ako se utvrdi potreba za zaštitom, mogu se primijeniti odgovarajući insekticidi na osnovi registriranih aktivnih tvari“, navodi Križanić Božurić.

Čime suzbijati štetnike

Među aktivnim tvarima koje se mogu koristiti su cipermetrin, deltametrin, lambda-cihalotrin i acetamiprid. Proizvođačima se pritom preporučuje provjeriti koja su sredstva registrirana za ovu namjenu u bazi Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede.

"Prije uporabe potrebno je pročitati priloženu uputu i sredstva koristiti prema preporukama proizvođača. O provedenom tretiranju treba voditi evidenciju, čuvati račune kupljenih sredstava, a praznu ambalažu sredstava za zaštitu bilja zbrinuti na propisani način", zaključuje Križanić Božurić.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor