Smrdljiva snijet donijela štete proizvođačima pšenice
Ovogodišnja, netom završena žetva pšenice u Slavoniji i Baranji je doista obilježena i pojavom, odnosno povratkom, nakon 2002. godine, već zaboravljene smrdljive snijeti, bolesti zbog koje zaraženo zrnje žitarica mora biti uništeno dubokim zakopavanjem u zemlju, a sva poljoprivrdna mehanizacija i oprema te prostori koji su s njim bili u dodiru - dezinficirati.
To se dogodilo samo na vrlo malim poljoprivrednim površinama u Đakovštini i Baranji, u vlasništvu manjih seljačkih gospodarstava koja su, umjesto deklariranog sjemena, u sjetvi koristila osjetno jeftiniju, takozvanu tavanušu, vlastito neselekcionirano, neobrađeno i nezaštićeno sjeme. Zbog toga će izravne materijalne štete biti neznatne, ali one vezane uz ovogodišnje tržne viškove pšenice od približno 300.000 tona, koje Hrvatska treba izvesti u europske zemlje, mogle bi zbog bojazni i špekulacija kupaca, biti i mnogo veće. Istaknuto je to na jučerašnjem stručnom skupu pod nazivom Pojava smrdljive snijeti u žetvi 2012., kojemu su nazočili predstavnici GIU Hrvatsko sjeme, Hrvatskog agronomskog društva, Društva agronoma Osijek, Hrvatske poljoprivredne savjetodavne službe, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Hrvatske poljoprivredne komore, selekcionarsko-sjemenskih kuća i proizvođače te krušarice. Organizator skupa bila je HGK - Županijska komora Osijek.
Posebno ogorčenje zbog pojave smrdljive snijeti izrazio je dr. Milutin Bede, predstavnik Grupacije oplemenjivača sjemena Hrvatske, to više što je takvu vijest saznao iz novina, a ne izravno od Hrvatske poljoprivredne komore, koja je, prema njegovu mišljenju, nepotrebno i štetno alarmirala takvu pojavu te za nju optužila “sjemenarski lobi”. Pritom je izrazio stav da se mora zaustaviti deklarativno, pa i zakonsko poticanje hrvatskih seljaka na sjetvu “tavanuše”.
Drago Ćorić, direktor GIU Hrvatsko sjeme, pak, istaknuo je da cijena deklariranog sjemena pšenice u Hrvatskoj nije takva da bi trebali sijati “tavanušu”. Cijena je među najnižima u Europi, ako je povremeno u nedostatku neopravdano ne podignu trgovci. Stanko Krešić, iz iste kuće, zauzeo se za unapređenje zakonodavstva u području sjemenarstva tako da se zabrani “tavanuša”, ali dopusti, prema reguliranim uvjetima, sjetva farmerskog sjemena, uz plaćanje autorskih prava, ali isključivo na vlastitim površinama farmera koji ga proizvode.
Mato Brlošić, predsjednik HPK, demantirao je da ta asocijacija poljoprivrednika propagira sijanje nedeklariranog sjemena (“tavanuše”), već samo farmerskog sjemena, kao što se to radi zemljama velikim proizvođačima pšenice u Europi. Pritom se zauzeo da se to područje, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj uredi posebnim zakonima, tako da se odrede cjenovni pariteti sjemenske i merkantilne pšenice. Sve kako bi se zaštitila mala seljačka obiteljska gospodarstva da i nadalje ne bi njihov broj postajao iz godine u godinu sve manji.
Autor: Nikola Vukadinović
Povezana biljna vrsta
Tagovi