Siromašna slika jesenske sjetve

Kašnjenje vegetacije suncokreta, soje, kukuruza i šećerne repe, koje su i najčešće pretkulture pšenici te obilnije oborine tijekom rujna i prve polovine listopada, uvjetovali su kašnjenje sjetve ozimog ječma i ozime pšenice. Niža otkupna cijena pšenice u ovogodišnjoj žetvi također vidljivo utječe na zanimanje poljoprivrednih proizvođača za sjetvu te naše raširene kulture. Jesenska sjetva 2013., prva sjetva u Europskoj Uniji, po svemu sudeći, nije najbolja. Lijepo vrijeme zasad je jedino što joj ide u prilog. Sve ide prema tome da će površine zasijane pšenicom, ove godine biti puno manje. To se smanjenje procjenjuje na barem 20% površina manje nego lani, kada je pšenica bila zasijana na 190.000 ha, na kojima je požeto 950.000 tona, uz prosječan prinos od 5 t/ha. Smanjenje produktivnih površina, ratari vežu i uz druge kulture, a objašnjavaju ga preniskim otkupnim cijenama, skupim repromaterijalom, ali i neisplatom oko 40% poticaja. Svi ti problemi već su dobro poznati, a zbog njih su poljoprivrednici, po tko zna koji put, prosvjedovali na cestama, a ovih dana uputili ustavnu tužbu na adresu Ministarstva poljoprivrede. Novca na selu nema, i to je činjenica s kojom se hrvatski poljoprivrednik već pomirio. No, kako dalje?

Nesklad koji dominira između Ministarstva i poljoprivrednika, sve je veći, a ove godine je posebno kulminirao. Bez pomoći države, teško je očekivati bilo kakvo poboljšanje, jer s ovakvim cijenama repromaterijala i otkupnim cijenama koji ih dovode do samog ruba propasti, poljoprivrednici više na polju nemaju što tražiti. Mnogi, koji su se za sjetvu ipak odlučili, napravit će to s minimalnim ulaganjima, uz minimalnu gnojidbu, svjesni da će se to odraziti i na prinose. "Rane procjene govorile su da će u jesenskoj sjetvi doći do povećanja površina pod uljanom repicom za 50, pod suncokretom za 12, a pod pšenicom za 6 posto. Međutim, bilježi se smanjenje površina zasijanih pšenicom, a o kojem je točno postotku riječ, znat će se u studenom", kaže za Glas Slavonije direktorica Žitozajednice Nada Barišić, koja uz ovakav trend u sjetvi veže nedostatak financija u poljoprivredi.

Očito je da su poljoprivrednici ove godine u gubitku, a sve je to posljedica zanemarivanja hrvatske poljoprivredne proizvodnje, koje polazi od samog vrha. Njive ne pružaju pozitivnu sliku, malo je na poljima poljoprivrednika sa strojevima, a za sjetvu su rokovi optimalni. Što se uopće isplati sijati? Očito ništa. Poljoprivrednici se ove godine boje ulaziti u nove troškove, jer su i ovako dužni. Idealno vrijeme za sjetvu se propušta, i to će obilježiti jesen 2013., baš kada imamo 500 milijuna europskih potrošača pred vratima. Iako za konačne procjene treba pričekati kraj sjetve, ne piše se dobro hrvatskoj proizvodnji.

Što poljoprivrednici mogu očekivati?

Cijena gnojiva je pala za 10-18%, no to nije dovoljno - ono je i dalje preskupo, a cijena sjemenske pšenice znatno je viša kod nas, u usporedbi s drugim tržištima EU, pa se opet ništa značajno ne mijenja. Manje pšenice, ali i drugih kultura, i to za 30%, tvrde prema svojim saznanjima ratari. Samo da se nešto posije, bilo što. Nakon gorkog iskustva u 2013., kada im nije isplaćeno oko 40% sredstava, pitaju se što će biti s poticajima u 2014. Jedina svijetla točka ove jeseni, primjena je programa zajedničke poljoprivredne politike nakon ulaska Hrvatske u EU, gdje se možemo veseliti jedino izravnim plaćanjima po toj osnovi, i to u iznosu od 373 milijuna eura. No, iznos nacionalnog dijela koji treba na to dodati - još je nepoznat, a vezan je, dakako, uz proračun za 2014. Što očekivati? Situacija za poljoprivrednika teža je i neizvjesnija nego ikad dosad.

Samo za usporedbu, prema procjenama stručnih krugova, gnojivo i zaštitna sredstva u Hrvatskoj su dvostruko skuplji nego u bogatim zemljama EU, pa naši ratari nemaju izbora nego znatno manje investirati u proizvodnju. Nažalost, i ove godine, unatoč brojnim savjetima i upozorenjima, manji dio poljoprivrednih proizvođača, izložit će se riziku te zbog vrlo loše financijske situacije, sijati će svoje "sjeme s tavana". Lani je kod takvih proizvođača, bila aktualna i pojava smrdljive snijeti, a svi problem koji su uslijedili, osobito financijski, ne isključuju se ni ove godine. Zbog toga bi štete i u sljedećoj vegetacijskoj godini, mogli imati proizvođači pšenice na susjednim njivama. Onda, kada bude vrijeme žetve, nećemo se čuditi što ni za sebe ne proizvodimo dovoljno, a kamoli za izvoz.

Foto: freepik.com