Pretraga tekstova
Žitarice se siju na razmak najmanje od 30 cm, a u međuprostoru uzgajaju niske cvjetnice, najčešće djeteline
Širi razmak redova kod sjetve pšenice, ali i drugih žitarica, se sve više primjenjuje. Razlog tome je što se ovakvim načinom uzgoja smanjuju troškovi. Od radnih operacija, količine sjemena, ali i gnojiva te zaštitnih sredstava. Zbog toga je ovaj način uzgoja vrlo značajan za ekološku poljoprivredu.
Istina, prinos će biti manji između 25 i 30 posto, ali se povećava bioraznolikost. Istovremeno se poboljšava plodnost zemljišta. Osim pšenice, ovakav način sjetve se pokazao odličan za uzgoj ječma i smjenu usjeva kukuruza, soje sa žitaricama. Zahvaljujući ovoj tehnici povećava se brojnost i raznolikost ptica, kukaca i drugih životinja.
Prilikom sjetve, količina sjemena pšenice se smanjuje i do 70 posto od prosječne. Koriste se sorte visoke rodnosti i dobre otpornosti na biljne bolesti. Međuredni razmak se kreće od 30 do 40 cm. Primjena gnojiva je manja za 50 do 70 posto zahvaljujući izboru biljnih vrsta koje se siju između redova. Prevladavaju biljne vrste koje pripadaju porodici mahunarki i na njih otpada 80 posto. Količina neophodnog dušika se ne mijenja, ali se sjetvom mahunarki on osigurava preko biljaka. Najčešće se siju djeteline. Oko 15 posto drugih vrsta su: neven, bokvica, korijandar i druge. Problem može biti konkurencija korova i potrebno je obratiti pažnju na njegov rast i razvoj.
Dosadašnja su istraživanja pokazala da uzgoj niskih cvjetnica između redova žitarica povećava bioraznolikost. Posebice je to slučaj s brojnošću insekata. Populacija oprašivača, pčela i bumbara, je povećana, a isto se događa i s paucima, leptirima.
Zasijane vrste imaju sposobnost fiksacije dušika, ali i povlačenja elemenata iz dubljih slojeva zemljišta u površinu. To smanjuje potrebu za unošenjem biljnih hraniva. Osim toga, mnoge biljke luče tvari koje imaju zaštitnu ulogu.
Biljni podusjev zamjenjuje ljetno oranje i sjetvu ljetnog međuusjeva, a biomasa se može iskoristiti kao stočna hrana.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“ #RuralFoto #Životinje Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela. Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seo... Više [+]
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“
#RuralFoto #Životinje
Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela.
Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seoskoj avanturi — a ovaj jedan kao da je upravo čuo najbolji vic u selu. 😄🌿
Pata&Sofka
prije 1 dan
Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije. Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije.
Danica Đanović
prije 4 dana
Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh. Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh.
Kovač Marina
prije 2 tjedna
Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻 Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻