Širokoredna sjetva žitarica smanjuje troškove - koje su još prednosti?

Širi razmak redova kod sjetve pšenice, ali i drugih žitarica, se sve više primjenjuje. Razlog tome je što se ovakvim načinom uzgoja smanjuju troškovi. Od radnih operacija, količine sjemena, ali i gnojiva te zaštitnih sredstava. Zbog toga je ovaj način uzgoja vrlo značajan za ekološku poljoprivredu.

Istina, prinos će biti manji između 25 i 30 posto, ali se povećava bioraznolikost. Istovremeno se poboljšava plodnost zemljišta. Osim pšenice, ovakav način sjetve se pokazao odličan za uzgoj ječma i smjenu usjeva kukuruza, soje sa žitaricama. Zahvaljujući ovoj tehnici povećava se brojnost i raznolikost ptica, kukaca i drugih životinja.

Mahunarke su ključne

Prilikom sjetve, količina sjemena pšenice se smanjuje i do 70 posto od prosječne. Koriste se sorte visoke rodnosti i dobre otpornosti na biljne bolesti. Međuredni razmak se kreće od 30 do 40 cm. Primjena gnojiva je manja za 50 do 70 posto zahvaljujući izboru biljnih vrsta koje se siju između redova. Prevladavaju biljne vrste koje pripadaju porodici mahunarki i na njih otpada 80 posto. Količina neophodnog dušika se ne mijenja, ali se sjetvom mahunarki on osigurava preko biljaka. Najčešće se siju djeteline. Oko 15 posto drugih vrsta su: neven, bokvica, korijandar i druge. Problem može biti konkurencija korova i potrebno je obratiti pažnju na njegov rast i razvoj.

Povećana bioraznolikost

Dosadašnja su istraživanja pokazala da uzgoj niskih cvjetnica između redova žitarica povećava bioraznolikost. Posebice je to slučaj s brojnošću insekata. Populacija oprašivača, pčela i bumbara, je povećana, a isto se događa i s paucima, leptirima.

Zasijane vrste imaju sposobnost fiksacije dušika, ali i povlačenja elemenata iz dubljih slojeva zemljišta u površinu. To smanjuje potrebu za unošenjem biljnih hraniva. Osim toga, mnoge biljke luče tvari koje imaju zaštitnu ulogu.

Biljni podusjev zamjenjuje ljetno oranje i sjetvu ljetnog međuusjeva, a biomasa se može iskoristiti kao stočna hrana.