Najgora stvar koja se mogla dogoditi ove godine upravo se i dogodila, točnije u startu vegetacije bilo je normalno vrijeme s dosta oborina, zbog čega se biljke nisu duboko ukorijenile jer su imale vodu nadohvat ruke, rekao nam je dipl.ing.agr. Siniša Hrgović. Kakve posljedice će to ostaviti?
Iako je ostalo još dosta vemena do žetve, poljoprivredni proizvođači strahuju da će ekstremno visoke temperature utjecati na prinose kukuruza, suncokreta i soje. Strahuju, i to s razlogom, budući da vremenske prognoze nisu optimistične te oborina nema na vidiku još sigurno narednih desetak dana.
"Sve ovisi o tipu tla i agrotehnici koja je napravljena. Na laganim pjeskovitim tlima ovo će vrijeme ostaviti velike posljedice na usjeve, ako već i nisu do sada posustali sa sušom", rekao nam je dipl.ing.agr. Siniša Hrgović. Dodao je da zbog previsokih temperatura dolazi do problema i s cvatnjom i oplodnjom te da će sigurno biti drastičnih poremećaja u smislu gubitaka prinosa iz dana u dan, ovisno o tome koliko će ovo vrijeme potrajati.
Istaknuo je da se najgora stvar koja se mogla dogoditi ove godine upravo i dogodila, točnije da je u startu vegetacije bilo normalno vrijeme s dosta oborina, zbog čega se biljke nisu duboko ukorijenile jer su imale vodu nadohvat ruke. Biljka puno bolje reagira kad u startu ima, pojašnjava ovaj stručnjak, "stresne uvjete" pa ili razvije bolji korijen ili se bolje adaptira na klimatsku nepogodu.
"Sve biljke su imale na raspolaganju i dovoljno vode, nisu bile visoke temperature i sad je ovaj utjecaj plus nedostatak vode multipliciran", naglasio je. Za očekivati je, kaže, s obzirom da će to potrajati sigurno još desetak dana, da će na laganim pjeskovitim tlima koja ne drže vlagu to ići do drastičnih razmjera, a na nekim težim glinovitim tlima koja ipak imaju rezerve u tlu neće biti toliko dramatično.
Što se postrnih usjeva tiče, tamo gdje nema navodnjavanja, bit će pitanje ekonomske isplativosti.
A kada najbolje navodnjavati, Hrgović savjetuje da je to svakako u noćnim satima kad se temperature spuste tako da voda ne radi dodatni šok biljkama. Međutim, pojašnjava da ovisi i koji je izvor vode.
"Primjerice, kod nas se koristi voda iz Drave koja je sada oko 20 stupnjeva, a dok prođe kroz pumpe i cijevi, još se dodatno zagrije tako da ne smeta pa se praktički može navodnjavati i do 35 stupnjeva", ističe dodavši da tada neće biti nikakvih posljedica na kulturu, problem je samo ima li vjetra zbog zanošenja.
"Ljudi koji koriste vodu iz dubinskih bunara i koja je hladna, ne smiju to raditi ni pod razno. Njihovo navodnjavanje mora biti isključivo predvečer, u noćnim satima i eventualno do oko 10 sati, sve iza toga je vrlo rizično i šokantno za biljku", poručio je Hrgović.
Tagovi
Autorica
Žito grupa objavila najnovije kotacije: Pogledajte trenutačne otkupne cijene pšenice, ječma i uljarica
Trinaestogodišnjak postigao rekordne prinose kukuruza - 25 tona po hektaru
Tvornica slada u Europi koja radi punim kapacitetom nalazi se u Hrvatskoj
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Žito grupa objavila najnovije kotacije: Pogledajte trenutačne otkupne cijene pšenice, ječma i uljarica
Žetvu pšenice najbolje započeti u kasno prijepodne: Ciljajte 13,5 % vlage
Tri su bolesti koje se najčešće javljaju u suncokretu - zaštitite ga dok se može ući u usjev
Zabrinutost zbog suše i toplinskih valova u Europi: Što mogu očekivati hrvatski ratari?
Planulo polje pšenice, vatrogasci upozoravaju na 5 stvari koje svaki ratar mora provjeriti
Žetvu pšenice najbolje započeti u kasno prijepodne: Ciljajte 13,5 % vlage
Chromos Agro predstavio biostimulator nove generacije za proizvodnju u uvjetima visokih temperatura
Blanka Kufner
prije 3 tjedna
Sad čitam da je u sklopu serijala projekata o održivom turizmu i ekološkoj proizvodnji :)
Blanka Kufner
prije 3 tjedna
Majo, ne znam koji je serijal u pitanju, možda se još niti ne treba znati. A možda je čovjek samo bio u prolazu. :) Da se raspitam kod Tedija?
Damir Senjan
prije 1 godinu
Pa u mome kraju iako su velike vručine, kuruza, suncokret, soja, repica super se drže. Iako nas kao i neki dan dobro zalije da ti treba čamac, pa uleti i poticaj u obliku leda ( več treči puta ) Ali samo sorte Kws-a ili OSSK-a ostalima koji su uzeli sjeme drugih proizvođača jako loše. Nikada nije u mome selu bilo toliko kamiona sa pčelama kao ove godine a i medi super.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Sve kulture Marta , imaju ekonomsku računicu , samo stvar je koliko se puta mora zemlja natopiti ! Za kukuruz bi to ove godine bilo dovoljno dva puta , jer je do zametanja bilo vlage ! Sada će zrno biti sitno a neki će ostati jalovi ! PROBLEM je što SLAVONIJA NEMA VODU za neko bitnije navodnjavanje , pogotovo središnji dio između Save i Drave , gdje se MORAJU graditi velike i male AKUMULACIJE ! ALI EKONOMSKI nepismen Plenković , Penava i ovaj kvazi ministar Dabro , beve se nekim drugim poslovima ! U FOKUSU su sada DRŽAVNI tajnici !
Marta Radić
prije 1 godinu
Treba vidjeti koje kulture imaju ekonomsku računicu navodnjavati se...jer nažalost..ulaganja su i ovako velika , pa još navodnjavanje ...prinos veći , a koliki je trošak...Navodnjavanje je skup sport...tako da treba birati kulture za navodnjavanje
Maja Celing Celić
prije 1 godinu
Ima jedna parcelica kukuruza tu na Čepinskoj, gledam ju svako jutro kada dolazimo na posao, pratim ga od kako je niknuo. Bio je tako krasan, naočigled je rastao i napredovao. Sada se list sav ušpicio. Bojim se i misliti što će biti s njim do kraja. Koja šteta :(