• Zaštita usjeva
  • 31.03.2009.

Rokovi i specifičnosti kod primjene herbicida

Agrotehničke mjere

  • 2.460
  • 122
  • 0

Sve agrotehničke mjere poput pravilnog plodoreda, dobre pripreme tla za sjetvu, optimalnog roka sjetve, sjetve kvalitetnog sjemena i druge, pridonose manjoj zakorovljenosti, odnosno većoj natjecateljskoj sposobnosti usjeva. Ponekad u tolikoj mjeri da korove i nije potrebno suzbijati kemijskim mjerama (herbicidima). Međutim, u većini slučajeva herbicidi se ipak primjenjuju.
U početku rasta ozime žitarice zakorovljuju ozimi jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi koji niču zajedno s usjevom. Vrste koje poniknu ujesen obično prezime u stadiju rozete i u proljeće nastavljaju s rastom. Karakteristika je ovih korova da osim ujesen mogu poniknuti i u proljeće. Korovi poniknuli u proljeće mogu plodonositi zajedno s jedinkama poniknulim ujesen. Kad će korov poniknuti ovisi o vremenu i načinu pripreme tla za sjetvu, roku sjetve te klimatskim prilikama nakon sjetve.

Od jednogodišnjih širokolisnih vrsta najzastupljenije su vrste mišjakinja, jarmen, kamilica, broć, pastirska torbica, čestoslavica, crvena mrtva kopriva, gorušica, divlja repica i dr. Iako su svi navedeni korovi biljke niskog habitusa i na prvi pogled niti ne izgledaju tako “opasno”, veliki su konkurenti usjevu za hranjiva, osobito mišjakinja i gorušica. Potrebe ovih korova za hranjivima slične su ili čak veće od potreba usjeva. Kako su prilagodljiviji vanjskim uvjetima od kulture, vrlo često uspješniji su u iskorištavanju hranjiva te ih je nužno suzbijati ako se pojave u velikom broju. Iako je broj korovnih vrsta u žitaricama značajan, nisu sve vrste jednako opasne i ne javljaju se sve na jednoj njivi. Na jednoj njivi dominira najčešće 4 - 5 ili 6 vrsta. Iz ove skupine, broć je najopasniji korov žitarica. Može nicati pri nižim temperaturama, zbog čega većina ponikne već ujesen. Zbog toga je broć manji problem u jarinama. Nešto kasnije u proljeće javljaju se loboda, ambrozija te dvornici, ali obično u usjevima prorijeđena sklopa. Ako se poja ve u tek zasijanu usjevu, obično stradaju s pojavom prvih mrazeva.

Slakoperka, divlja zob i mišji repak jednogodišnji su uskolisni korovi. Uglavnom se javljaju prije jednogodišnjih širokolisnh korova, odnosno zajedno s usjevom, osim divlje zobi koja niče kasnije. Zbog toga i ranije konkuriraju kulturi pa ih treba ranije i suzbiti. Problem je kod ovih korovnih vrsta u tome da pripadaju porodici trava kao i žitarice. Nadalje, većina registriranih herbicida selektivnih prema žitaricama, selektivna je i prema ovim korovnim vrstama. Jednogodišnje korovne trave uglavnom se suzbijaju ujesen. Isti herbicidi mogu se primijeniti i u proljeće. Ovi herbicidi nemaju dopuštenje za primjenu u jarim žitaricama.

Kasnije u proljeće obično uspješno niču višegodišnji korovi. Slak, osjak, štavelj i ladolež višegodišnji su širokolisni korovi vrlo česti u oziminama. Najveću biljnu masu razviju u vrijeme žetve. Osim što su izraziti kompetitori kulturi, usporavaju i otežavaju žetvu. Registrirani herbicidi na njih postižu djelomičan učinak. Posebice su se raširili na površinama na kojima se herbicidi u oziminama primjenjuju ujesen, jer ni jedan od tih herbicida u spektru nema višegodišnje korove.

Pirika i vlasnjača najčešći su višegodišnji uskolisni korovi strnih žitarica. Pirika također niče kasnije u proljeće a maksimum razvoja postiže uoči same žetve, kad kultura odbacuje list. Zbog ovoga je opasniji korov u jarim nego ozimim usjevima.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Ratarstvo Zaštita usjeva Herbicidi Sjetva

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uspjesna 2020, neka je 2021 jos bolja :D