Ribnjak umjesto njive - a nitko krivnju ne osjeća?!

"Kad kažu da je sanirano sve, nije istina. Ovo još uvijek nije sanirano i ovdje još uvijek leži otpadna voda koja je ostala od poplave i pod kojom mi se nalazi 20 hektara zemlje, a ukupno je tu pod vodom oko 120 hektara od koje je živjelo 40 obitelji", ogorčeno kaže poljoprivrednik Drago Blažević iz Posavskih Podgajaca pokazujući njive koje se nalaze na području tzv. bare Zib, između Posavskih Podgajaca i Rajevog Sela, a koje još uvijek plivaju u poplavnoj vodi koja je u tu depresiju došla i ostala nakon što je u svibnju prošle godine Sava poplavila taj dio županjske Posavine.

Taj poljoprivrednik kaže kako je svjestan da je riječ o poljoprivrednom tlu koje se nalazi u depresiji, ali smatra kako su Hrvatske vode, kada su sanirale područje oko susjednog Rajevog Sela i Gunje, mogle pumpama ispumpati i vodu s područja Ziba.

Sanacija nije obveza Hrvatskih voda?

"Obratili smo se Hrvatskim vodama, ali oni se opravdavaju da to nije njihova obveza. Dok su ljetos i jesenas radili sanaciju nasipa u Rajevom Selu, po dvije-tri pumpe stajale su neiskorištene, a mogle su u pet-šest dana riješiti ovaj problem, no nitko nije želio reagirati", navodi Blažević dodajući kako je bilo čak govora da će Zib biti saniran početkom ove godine, ali kako i sam vidi, dolazi proljeće, a velike količine vode još uvijek pokrivaju njegove poljoprivredne površine.

"Dolazi proljetna sjetva, a voda je još uvijek ovdje. Ukoliko ubrzo ne ispumpaju vodu, mogu komotno zaboraviti na sjetvu i staviti ključ u bravu OPG-a", kaže taj poljoprivrednik koji pored zemlje koja je pod vodom u Zibu ima još oko šest hektara zemljišta koje nije poplavljeno, ali mu je ono, kako kaže, nedovoljno da prehrani sedmeročlanu obitelj.

Poplavljena iznimno kvalitetna zemlja

"Morat ću tužiti nekoga, da li državu, da li Hrvatske vode, nekoga ću morati. Moje je mišljenje da su odgovorne Hrvatske vode jer je to zemljište prije poplave bilo uredno obrađeno i zasijano. Ne mogu ja biti kriv za poplavu i snositi štetu na koju nisam mogao uticati", smatra Blažević i navodi kako je riječ o iznimno kvalitetnoj zemlji. U prilog toj tvrdnji navodi kako je prije dvije godine tu zasijao soju i to 23. lipnja, izvan svih sjetvenih tokova, ali je ipak ostvario prinos veći od tri tone po hektaru.

"Prošle godine sam ostvario čisti prihod od 160.000 kuna na soji, upravo na toj zemlji. Ne tražim ničiju milostinju, već samo da mi netko dođe i ispumpa vodu sa zemlje da mogu dalje raditi", navodi. Na tvrdnje iz Hrvatskih voda, kako je tzv. bara Zib u stvari napušteni savski rukavac koji se vodom puni površinski ili direktnim podzemnim kontaktom sa Savom te bi se crpljenje ove vode moglo okarakterizirati kao Sizifov posao jer se područje neprestano prihranjuje savskim vodama, poglavito u razdobljima povišenih vodostaja, Blažević kaže kako u ugovoru o kupnji zemlje u Zibu koji su poljoprivrednici sklopili s RH piše kako je riječ o oranici Zib, a ne o bari.

Oranica ili bara?

"Sada svi peru ruke. Ako su sanirali cijelo poplavljeno područje, mogli su i ovo. Ovako smo jedino mi ostali prepušteni sami sebi i da sa tugom gledamo u ovu vodu, kao da imamo ribnjak, a ne njivu", rezimira Drago Blažević nadajući se kako će nadležne službe ipak reagirati kako bi se područje Ziba prije proljetne sjetve privelo poljoprivrednoj svrsi.

Foto: VTD/Josh Larkin