Repina nematoda - štetnost i suzbijanje

Na proizvodnju šećerne repe utječe veliki broj čimbenika kao što su: agrotehničke mjere, sklop i raspored biljaka, sorte, te čimbenici na koje ne možemo utjecati (vremenske prilike, trajanje vegetacije, itd.).

Prema botaničkoj pripadnosti šećerna repa Beta vulgaris L. se ubraja u red Caryophyllales, porodicu Chenopodiaceae. Cilj uzgoja šećerne repe je konzumni (bijeli) šećer koji se dobiva iz zadebljalog korijena ove kulture. Prema potrošnji šećera, mjeri se standard pojedinih zemalja. Šećernu repu napada preko stotinu vrsta štetnika, a među njima i dvadesetak vrsta fitopatogenih nematoda. Najvažnija i najštetnija od svih nematoda je repina nematoda, Heterodera schachtii Schmidt 1871. Biljka parazitirana ovom nematodom zaostaje u rastu i razvoju. Korijen postaje izdužen i vretenast, javlja se bradatost korijena, listovi žute i biljka vene. U polju nastaju "plješine“. Posljedica svega je smanjenje prinosa šećerne repe do 60% te smanjenje sadržaja šećera.

Na proizvodnju šećerne repe utječe veliki broj čimbenika kao što su: agrotehničke mjere, sklop i raspored biljaka, sorte, te čimbenici na koje ne možemo utjecati (vremenske prilike, trajanje vegetacije, itd.). Zbog toga se javljaju problemi u proizvodnji šećerne repe, što se očituje i u smanjenju prinosa. Potrebno prakticirati barem četverogodišnji plodored, uklanjanje korova potencijalnih domaćina repine nematode te svim ostalim preventivnim mjerama dobre gospodarske prakse spriječiti pojavu repine nematode.

Repina nematoda rasprostranjena je širom svijeta. U Republici Hrvatskoj utvrđena je na području Istre, Rijeke, Opatije, Gospića, Ogulina, Mrkopolja, Zagreba, Varaždina, Čakovca, Virovitice, Daruvara, Županje, Đakova, Vinkovaca, Donjeg Tovarnika, Osijeka.

Ženke su limunastog oblika, mliječnobijele do svijetložute boje. A mužjaci i ličinke su crvolikog oblika. Usni aparat odraslih jedinki oba spola preobražen je u hitiniziranu bodlju ili stilet, koji je okružen mišićima koji ga izbacuju i vraćaju unutra. Kroz šupljinu stileta izbacuje se sekret ždrijelnih žlijezda u biljno tkivo, te se na taj način razgrađuje biljno tkivo i tako prilagođen sadržaj se usisava.

Optimalna temperatura za razvoj ličinki je 25°C, a za kretanje u zemlji 15°C. Ako je biljka pogodan domaćin, ličinke koje se nalaze unutar nje hrane se i razvijaju do zrelosti. Za to vrijeme dovršavaju se četiri presvlačenja i diferenciraju se spolovi. U kontinentalnim uvjetima razviju se do 2 generacije, dok se u toplim krajevima mogu razviti i do 3 generacije. Jaja i ličinke unutar cista mogu biti vitalne čak do 9 godina.

Štetnost repine nematode

Repina nematoda polifagni je štetnik, koji osim šećerne repe napada preko 100 biljnih vrsta posebice iz porodica Chenopodiaceae i Brassicaceae. Napadnuta biljka zaostaje u rastu i razvoju. Nedovoljno se razvija korijen, listovi žute i biljka vene. U polju se javljaju "plješine“. Sekundarno korijenje zbog napada infektivnih ličinki, pojačano se razvija pa dovodi do stvaranja tercijarnog korijenja, odnosno javlja se "bradatost“ korijena. Biljka stvaranjem novih korjenčića nastoji nadoknaditi izgubljeno, pa novonastali korjenčići ubrzo postanu napadnuti i dolazi do nepravilnog okorjenjavanja.                

Suzbijanje repine nematode

Vrlo bitna mjera za suzbijanje repine nematode je plodored. Uslijed jake zaraze potrebno je izbjegavati sjetvu šećerne repe čak 5 i više godina.

Biljke koje nisu domaćini vrste  H. schachtii, a koje je dobro uključiti u plodored, su krumpir, žitarice, soja, luk, lucerna, kukuruz, grašak, heljda i grah. Lovni nasadi snižavaju populaciju nematoda i reduciraju potrebu za primjenom nematocida. Suzbijanje korova domaćina za vrijeme uzgoja biljaka nedomaćina u plodoredu također je važno, ukoliko želimo postići njegov potpuni učinak. Kao lovni nasadi siju se uljana rotkvica, kupus, gorušica, koji stimuliraju izlazak ličinki iz cista u tlu. U nekim zemljama primjenjuje se sjetva otpornih sorata uljane rotkvice i gorušice. Najotpornije vrste mogu reducirati populaciju nematoda za 70 – 90 %. Jača zaraza razvija se samo na površinama na kojima se prečesto uzgaja šećerna repa.

Stoga se u nas prvi puta jaka zaraza pojavila na najstarijem poljoprivrednom dobru – velikom kombinatu Belje u sedamdesetim godinama 20–tog st. Na pojedinim parcelama prinos korijena je bio smanjen, no najveća je šteta bila u smanjenju digestije na 10 – 11 % (umjesto 15 – 17 %). Na tim je parcelama bio onemogućen svaki rentabilan uzgoj repe. Stoga je u kombinatu bio osnovan nematološki laboratorij koji je svake godine utvrđivao brojnost repine nematode u tlu i tome prilagođavao plodored.

U tablici 1. prikazuje se veza između broja jaja/ličinki po gramu tla i visine očekivanih šteta, odnosno preporuku o duljini plodoreda za tako zaražene površine. Tako Maceljski (1999) navodi kako je u slučaju očekivane male zaraze repinom nematodom, analizu tla potrebno provoditi prije svake druge sjetve repe. Ako se očekuje vrlo velika zaraza, više od 7 godina potrebno je isključivati šećernu repu iz plodoreda i provoditi analizu tla prije svake sjetve šećerne repe.

Tablica 1. Prognoza šteta i plodored prema broju jaja i ličinki u tlu (Maceljski, 1999)

Od kemijskih pripravaka u Hrvatskoj za suzbijanje repine nematode dozvolu ima samo Vydate 10 L, ali se samo primjenjuje na tlo pripremljeno za sjetvu. Najbitnije od svega je provesti analizu uzoraka tla kako bi se utvrdila visina populacije ove nematode u tlu i na osnovu toga odlučilo jesu li i koje su mjere suzbijanja nužne.

Preventivno uzorkovanje površina radi utvrđivanja repine nematode garancija je dugoročnog uzgoja šećerne repe te je radi toga i na ostalim proizvodnim površinama, na kojima nije utvrđena zaraza, uzorkovanje potrebno provoditi svake treće godine.

Kako je šećerna repa vrlo važna za proizvodnju konzumnog (bijelog) šećera, prednost u suzbijanju repine nematode treba dati agrotehničkim, fizikalnim, biološkim i karantenskim mjerama, odnosno mjerama koje povećavaju prirodnu otpornost kulture, obogaćuju tlo organskim tvarima, potiču aktivnost korisnih predatorskih i parazitskih vrsta. Tek kada se iscrpe sve ove mjere i u tlu se utvrdi visina populacije iznad ekonomskog praga štetnosti primjenjuje se kemijska mjera suzbijanja tj. uporaba nematocida.

Izvor: Utvrđivanje prisutnosti repine nematode, Heterodera schachtii na repištima lokaliteta Virovitica, Zrinka Večerić – Diplomski rad