Ratari oprez: Žitni balac najveće štete čini od klasanja do mliječne zriobe

Žitni balac je jedan od najučestalijih štetnika na pšenici, a ratarima je poznat i pod nazivom lema. Javlja se u proljeće čim temperature dosegnu 7°C, a prof. dr. sc. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek upozorava da je primijećen već krajem ožujka. "Tada su temperature u žitorodnom području Hrvatske uglavnom bile normalne", kaže on.

No, napominje da je u travnju bilo vrlo hladno, uz normalne količine oborina tako da je veća pojava i razmnožavanje leme kasnilo. "Pogoduje im toplo i vlažno vrijeme", ističe naš sugovornik.

Štete koje rade lako se prepoznaju. Odrasli kukci izgrizaju listove u vidu pruga, a ličinke se hrane samo gornjim slojem lišća što dovodi do pojave bijelih izduženih linija na plojki.

Međutim, uslijed jačeg napada gornji sloj lista može biti potpuno uništen te dolazi do sušenja. Na takav način prinos može biti znatno smanjen, pogotovo u sušnim uvjetima, piše prof. dr. sc. Marija Ivezić u svojoj knjizi Entomologija - kukci i ostali štetnici u ratarstvu.

"Najveće štete čine ličinke. One napadaju gornji list, odnosno zastavičar iz kojeg se u najvećoj mjeri premještaju "asimilati" u zrno, te on značajno utječe na urod", upozorava Drezner pojasnivši kako o tome ovisi uspješnost nalijevanja zrna. No, kaže da po njegovim saznanjima značajnijih šteta u ovoj godini nije bilo.

"Ličinke najveće štete prave najčešće od klasanja do mliječne zriobe pšenice koja traje do kraja druge dekade lipnja", ističe ovaj stručnjak. 

Tretiraju se samo žarišta ili oaze

Jedna od preventivnih mjera je duboka jesenja obrada tla, kojom se žitni balac unosi u dublje slojeve i tako se uništava. Drezner napominje da se u zaštiti insekticidima suzbijaju odrasli kukci, ali ako ih ima puno. Naime, prag suzbijanja je više od 25 ovih insekata po metru četvornom. Ali, prskanje se obavlja i ako se želi onemogućiti da ženke odlože jaja na listove iz kojih će izaći ličinke.

"Preporučuje se suzbijati i njih i to ako je najmanje jedna po jednom ili dva lista zastavičara", dodaje rekavši da zaštitu treba koristiti i ako ih se iz jaja razvilo 20 do 30 posto. No, naglašava da navedeni kriteriji prvenstveno ovise o planiranom urodu, vrsti žitarica i osjetljivosti sorte.

Profesorica Ivezić u svojoj knjizi piše da ako se očekuje prinos manji od 5 tona po hektaru osnovno suzbijanje ličinki se vrši kada je 10 do 15 posto njih izašlo iz jaja ili dvije po zastavici. No, kod većih prinosa navodi da se suzbijanje preporučuje provesti već kod prisutnosti od 0,5 do 1,5 po zastavičaru.

Kemijska zaštita se u slučaju pojave ovog štetnika obavlja ciljano. Dakle, ako postoje žarišta ili oaze pojave ličinki, onda se one suzbijaju samo na tim mjestima, a ne na cijeloj površini što je ekološki prihvatljivije. 

Drezner napominje da bi ratari koji uzgajaju pšenicu, ali i ostale strne žitarice poput zobi i ječma trebali obilaziti svoje usjeve u kritičnom razdoblju, odnosno u onome kada lema pravi štete. "Usjevom treba hodati dijagonalno u staroj odjeći i temeljem toga donositi odluke o pravovremenom tretiranju", savjetuje profesor.

Prema FIS bazi dozvoljeni insekticidi za suzbijanje ovog štetnika su: Cithryn Max, Poleci, Vantex, Karate Zeon i Decis 2,5 EC.