Rat u Ukrajini uzdrmao i južnoamerička tržišta - Argentina nema viška pšenice za izvoz?

Ruski napad na Ukrajinu uzdrmao je svjetsko tržište žitarica i mineralnih gnojiva. Iako su geografski udaljene zemlje, Argentina i Brazil itekako osjećaju posljedice, a oboje su veliki proizvođači žitarica i potrošači gnojiva.

Kako piše reuters, suša i ograničavanje izvoza u Argentini djeluju destimulirajuće na poljoprivredne proizvođače koji neće moći iskoristiti prednosti rasta cijena pšenice i soje do kojeg je došlo zbog rata u Ukrajini.

"Pogodnosti povećanja cijene zbog vojnog sukoba su vrlo ograničene za Argentinu", izjavio je Gustavo Idigoras, čelnik CIARA-CEC komore prerađivača i izvoznika žitarica. Dodao je da s ograničenjima izvoza kako bi se osigurala domaća opskrba, imaju vrlo malo preostalih žitarica, manje od milijun tona.

Argentinski ratari većinu pšenice prodali

Naime, američke budućnosnice pšenice i kukuruza su porasle, dok je soja dostigla najvišu razinu od 2012. godine što je rezultat trenutne situacije.

Žetva pšenice u ovoj je zemlji završila u siječnju, a proizvodnja ostalih žitarica je pogođena sušom od kraja prošle godine.

Kretanje cijena žitarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište 

Argentina je, inače, najveći svjetski izvoznik sojinog ulja i sačme, glavni dobavljač pšenice i drugi svjetski izvoznik kukuruza. Proizvodnja pšenice u toj zemlji 2021/22. dostigla je 22,1 milijuna tona, farmeri su već prodali 15,5 milijuna tona žitarica, a domaća potražnja za pšenicom iznosi šest milijuna tona.

Cijene žitarice su porasle, ali je pitanje kako će na sljedeću sezonu uzgoja djelovati vremenske prilike, prvenstveno suša, i cijena inputa, pesticida i gnojiva.

Nestašica gnojiva u Brazilu

Brazilski poljoprivrednici, pak, se oslanjaju na uvoz gnojiva. Ova zemlja uvozi oko 85 posto svojih potreba, a Rusija je njen najveći dobavljač. Reuters navodi da to može utjecati na proizvodnju soje i drugih poljoprivrednih proizvoda.

"Brazil ima najviše za izgubiti među najvećim svjetskim proizvođačima soje", rekao je Jeferson Souza, analitičar iz Agrinvest Commodities. Dodao je da konkurenti poput SAD-a i Argentine ne koriste toliko kalijevog gnojiva kao Brazil te sumnju da ova zemlja može povećati površine pod žitaricama u trenutnoj situaciji.

Udruženje koje predstavlja kompanije za proizvodnju gnoijva u Brazilu, ANDA u priopćenju navodi da je rano za procjenu utjecaja međunarodnih sankcija, dodajući da još uvijek procjenjuje efekte na tržište gnojiva kao i lanac opskrbe hranom.

Prema podacima koje je prikupio Agrinvest u 2021. Brazil je kupio oko 40 milijuna tona različitih vrsta gnojiva, što je rekordan iznos. "Postoji mogućnost da Brazil ima trenutnu krizu opskrbe kalijem", rekao je Marcelo Mello, voditelj odjela za gnojiva u StoneX-u. On smatra da će istovremene sankcije Rusiji i Bjelorusiji ostaviti poljoprivrednike bez dovoljno gnojiva.

"Utjecaj se već može osjetiti, jer je opskrba gnojivom otežana zbog slabe dostupnosti pomorskog transporta", rekao je odvjetnik za agrobiznis Frederico Favacho. Napomenuo je da će i druge djelatnosti trgovine biti pogođene eskalacijom ukrajinskog sukoba, jer je Rusija veliki kupac brazilskog mesa dok bi joj potencijalne financijske sankcije omele tu trgovinu.