Pretraga tekstova
Zbog dugotrajnih oborina u Francuskoj žetva nije ni gotova, a u Njemačkoj zrno klija na klasu. USDA izvješće je utjecalo na cijene
Vremenske prilike odgodile su završetak žetve diljem Europe. Zbog čestih oborina ona u Francuskoj još uvijek nije u potpunosti obavljena.
Zato je kvaliteta pšenice neupitna, odnosno loša, piše Web-agri. Analitičari tvrde da će većina uroda završiti kao stočna hrana. Također, visok je i rizik od mikotoksina. Neovisni konzultant za hranidbu životinja, Jean-Louis Hérina, kaže da nije sve izgubljeno. "Morate biti pragmatični i pokušati izvući maksimum iz toga." Dakle, bit će potrebno sušenje zrna za skladištenje, na ispod 15% sadržaja vlage što naravno, poskupljuje proizvodnju.
Žetva 2023: Niska otkupna cijena je posljednji udarac - tko preživi, pričat će
U Njemačkoj je stanje tako loše da je zrno pšenice, raži, tritikalea, uljane repice počelo klijati u klasu, odnosno mahunama, ili pak pljesniviti. Ondje je to tema broj jedan među poljoprivrednicima jer njihova pšenica neće završiti ni kao stočna hrana nego će se koristiti za bioplin.
Prema posljednjem izvješću Američkog ministarstva poljoprivrede (USDA), veća žetva se čeka u Ukrajini, no prognozu za globalnu proizvodnju pšenice smanjili su za gotovo 3 milijuna tona, na 793 mil. t.
Razlog tome je manji urod u Europskoj uniji, najviše u Španjolskoj, Litvi i Rumunjskoj za ukupno 3 mil. t, na 135 mil. t. Kanada će također zabilježiti pad od 2 mil. t zbog suše, procjenjuje se u izvješću.
Prema USDA, s urodom od 21 milijuna tona, Ukrajina bi trebala proizvesti 3,5 mil. t više nego što se ranije očekivalo, a što je blizu prošlogodišnjoj žetvi. No, zbog isteka Crnomorskog sporazuma, količina njihovog izvoza ostala je nepromijenjena na 10,50 mil. t.
Unatoč manjim površinama, ukrajinska žetva premašit će prošlogodišnju?
Prognoze za rusku proizvodnju su iste kao prethodnog mjeseca, 85 mil. t, a izvoz i dalje vrlo visoke razine - rekordnih 48 mil. t.
Svjetske zalihe ove žitarice u izvješću su blago smanjene na 265,6 mil. t. No, američkih 16,75 mil. t je više od ranije očekivanih što je izvršilo pritisak na cijene u vrijeme objave izvješća.
One su u ponedjeljak pale za 6,25 eura po toni, na 230,25 €/t što je najniža cijena od 10. srpnja.
Tagovi
Žetva 2023 Pšenica 2023. Cijene pšenice Pad proizvodnje Klija u klasu Stočna hrana Bioplin
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
PODUZETNICI u djelatnosti proizvodnje vina prošle su godine ostvarili neto dobit od 5.7 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 141.6 posto, pokazuje analiza koju je danas objavila Financijska agencija (Fina). Prema podacima iz... Više [+]
PODUZETNICI u djelatnosti proizvodnje vina prošle su godine ostvarili neto dobit od 5.7 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 141.6 posto, pokazuje analiza koju je danas objavila Financijska agencija (Fina).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u djelatnosti proizvodnje vina od grožđa u 2023. godini poslovalo je 275 poduzetnika koji su imali 1542 zaposlenih, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 1.9 posto.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatskim-vinarima-jako-skocila-dobit/2614521.aspx
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
REVOLT
prije 1 godinu
Nije uopce bitno kolike su zalihe necega tamo negdje, bitno je kolike su i kakve vase osobne zalihe. Ako vecinu osnovnih namirnica ne proizvodis vec kupujes u trgovinama onda si ovisan o istima jednako kao onaj tko zivi na desetom katu neke zgrade u Zagrebu. Igras na karte da ce u trgovinama biti hrane i, ako je uopce bude, da ce cijene biti takve da ces tu hranu moci kupiti sto je super losa igra jer su to dvije varijable na koje nemas utjecaja. Dokle god si u takvoj situaciji ti si realno egzistencijalno ugrozen jer se situacija moze drasticno promjeniti u manje od mjesec dana, na mnogo losije. Ako imate zemlju, prebacite malo fokus sa zarade na prezivljavanje! Solarni paneli, bunar, crpke za vodu sa filterima, povrce, voce, perad, manji ribnjak i sve ostalo sto realno mozete imati i proizvoditi kod kuce, to bi vam trebao biti prioritet.
Damir Senj
prije 1 godinu
Maja Celing Celić pa SASA FRANIC je točno opisao stanje na terenu. Gledano lovačka drušva pretvaraju sela u svoja lovišta a mi smo njihova hranilišta. 100 metara od svoje kuče našao sam sakrivene hranilice koje lovci postavili. Pa mogli su postaviti koju hranilicu u moju sobu da me naveče kroz prozor Vepar ili koji Jelenko pita GAZDA A ŠTO DANAS IMAMO ZA VEČERU 😂
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Seljaci su uvijek najmanje zarađivali,ali sada nam praktički otimaju urod.Manipuliraju sa informacijama i nemilosrdno uzimaju svoj dio kolača,a seljaci idu u minus te propadaju.Veliki igrači i geopolitičke igre diktiraju tržištem,koje više nema veze sa ponudom i potražnjom.Bogati su sve bogatiji,a gladnih je sve više i doslovno umiru od gladi.Licemjeri se istovremeno koriste gladnima u Africi kako bi manipulirali cijenama u svoju korist.Očito da pohlepi nema kraja,jer se scenarij ponavlja sa ponovnim dizanja cijena goriva i gnojiva.Nažalost ne nazire se neko svjetlo u budućnosti,pogotovo kads uzmemo u obzir slugansku politiku naše vlade,koja gleda kako da se ne zamjeri Briselu,a ne da zaštiti interese svojih seljaka.
Maja Celing Celić
prije 1 godinu
Saša, da nije žalosno bilo bi smiješno to što ste napisali ;)
SASA FRANIC
prije 1 godinu
kod nas dobar dio zavrsi kao hrana divljim svinjama i prije nego se pozanje.
Damir Senj
prije 1 godinu
Ovo za Njemačku znam imam familiju tamo a ovdje im pazim na kuču. Neki dan stigki na 10 dana, pa malo u priči oko tih tema tamo su seljaci OČAJNI posluju sa velikim gubicima. Što se tiče hrane strahovit porast na novčanik. Cijena drva im je da se mi nebi grijali tjedan dana koliki su nam mjesečni prihodi. Thomas mnogo putuje po EU jer mu je takav posao, i kaže da je tako u cijeloj EU nikad nije vidio takav raspad sistema što se tiče polja seljaka. Nije ništa bolje niti u Brazilu. Supruga mu je Brazilka pa prije nego je stigao u Hrvatsku 2 tjedna je bio i ondje, kako on kaže ma tamo sve jeftino, a sada auuu kako je i tamo sve skupo. Gledajuči na sve što se zbiva, jest čemo umjetni kruh ili kruh iz stočnog brašna.