Cijene pšenice na burzama počele su snažno rasti još krajem prošlog tjedna, a uzlazni trend nastavljen je i početkom novog trgovinskog tjedna
Tržište žitarica ušlo je u novu fazu rasta cijena nakon posljednje eskalacije sukoba između Rusije i Ukrajine. Crnomorska regija, jedna od najvažnijih svjetskih ruta za izvoz pšenice, kukuruza i drugih poljoprivrednih sirovina, ponovno se suočava s ozbiljnim poremećajima u prometu.
Ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama u Azovskom moru te ruski napadi na ukrajinske luke prijete značajnim smanjenjem izvoznih kapaciteta obje zemlje tijekom nadolazećih tjedana. Zbog toga dio isporuka za početak gospodarske godine 2026./2027. neće biti realiziran, što je izazvalo snažan rast premije rizika na svjetskim robnim burzama.
Cijene pšenice počele su snažno rasti još krajem prošlog tjedna, a uzlazni trend nastavljen je i početkom novog trgovinskog tjedna.
Rujanski terminski ugovor za pšenicu tijekom petka porastao je za 5,25 eura te dosegnuo 234,75 eura po toni, što je bila najviša razina od lipnja prošle godine. U ponedjeljak je rast nastavljen, pri čemu je cijena u jednom trenutku dosegnula čak 240 eura po toni.
Istodobno se terminskim ugovorima za prosinac trgovalo na razini od 236,25 eura po toni, a analitičari ističu kako je tržište probilo nekoliko važnih tehničkih razina otpora, što dodatno potiče kupnju.
Iako rast cijena podupiru geopolitički rizici, međunarodnu potražnju djelomično ograničava dolazak nove žetve iz Europe i Sjedinjenih Američkih Država.
Njemački Raiffeisenverband (DRV) smanjio je procjenu ovogodišnjeg uroda pšenice za 750.000 tona, na ukupno 21,9 milijuna tona, dok je prošlogodišnja proizvodnja iznosila 23,2 milijuna tona.
U Francuskoj je žetva pšenice gotovo završena. Do sredine srpnja požnjeveno je više od 90 posto površina, no proizvođači upozoravaju na neujednačenu kvalitetu zrna i vrlo rano dozrijevanje usjeva.
Svjetska proizvodnja žitarica premašila tri milijarde tona, no slijedi preokret
Sve veća zabrinutost sada je usmjerena na kukuruz. Dugotrajna suša i toplinski valovi dodatno pogoršavaju stanje usjeva. Prema podacima FranceAgriMera, samo 41 posto francuskih usjeva kukuruza nalazi se u dobrom ili vrlo dobrom stanju, dok je u isto vrijeme prošle godine taj udio iznosio 72 posto.
Stručnjaci upozoravaju kako bi ovogodišnja francuska proizvodnja kukuruza mogla biti najmanja od početka stoljeća.
Na europskoj burzi Euronext terminski ugovor za kukuruz nove žetve tijekom petka porastao je na 247 eura po toni, dok je u ponedjeljak cijena nastavila rasti i dosegnula 250,75 eura po toni.
S druge strane Atlantika cijene kukuruza i soje također rastu zbog novog toplinskog vala koji pogađa glavna američka proizvodna područja.
Američki terminski ugovori za kukuruz dosegnuli su približno 4,50 američkih dolara po bušelu, što predstavlja najvišu razinu u posljednjih sedam tjedana.
Cijene uljane repice slijede rast cijena sirove nafte, koje su ponovno porasle nakon novih napetosti na Bliskom istoku. Brent nafta premašila je razinu od 90 američkih dolara po barelu nakon novih incidenata u Hormuškom tjesnacu i nastavka američkih vojnih operacija.
Na europskom tržištu terminski ugovor za uljanu repicu za kolovoz porastao je na 544 eura po toni, dok je prosinački ugovor dosegnuo rekordnih 553 eura po toni za taj isporučni mjesec.
Više cijene energije dodatno povećavaju očekivanja potražnje za biogorivima, što pozitivno utječe na cijene uljarica poput uljane repice i soje.
Pozornost tržišta sada je usmjerena prema tjednom izvješću američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) o stanju usjeva, koje bi trebalo dati jasniju sliku posljedica ekstremnih vrućina na proizvodnju kukuruza u SAD-u.
Meteorološke prognoze ipak donose određeni optimizam jer se tijekom idućih dana očekuju niže temperature i više oborina u glavnim američkim proizvodnim područjima, što bi moglo ublažiti dio šteta i poboljšati izglede za ovogodišnji urod.
Unatoč tome, analitičari smatraju kako će geopolitičke napetosti, poremećaji izvoza iz crnomorske regije te neizvjesnost oko uroda u Europi i Sjedinjenim Državama i dalje biti ključni čimbenici koji će određivati kretanje cijena žitarica na svjetskom tržištu tijekom narednih tjedana.
Tagovi
Autor
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Slali su svima obračune i naglasili da moraju izdati račun sa 17.07. bez obzira jesi bio dužan ili nisi.Vidjelo se iz aviona da će cijene ići gore i banda je to iskoristila.
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Problem je što velika većina ratara nema dovoljno financijskih sredstava za troškove proizvodnje pa je prisiljena na robno kteditiranje proizvodnje žitarica od strane otkupljivača. Tako financirana proizvodnja žitarica može biti skuplja i 30% od avansnog plačanja repromaterijala i ratari su prinuđeni žitarice proizvedene robnim kreditiranjem odmah predati otkupljivačima. Malo je financijski stabilnih ratara koji mogu skladištiti svoje žitarice čekajući bolju cijenu na tržištu i ujedno imati dovoljno financija za novu sjetvu za koju se već treba nabavljati repromaterijal.
Dražen Bošković
prije 1 mjesec
Neka smo mi dobili 150-170 eura, pa sad neka cijena raste
Damir Senjan
prije 1 mjesec
mali poljoprivrednik Po otkupnome bloku isplata mora iči odmah drugi dan, ako imaš ugovor po obračunskome bloku tada je 30 dana. Ovo prvo po obračunskome bloku odmah drugi dan isplata na račun ako je nema tada otkupljivač ti mora platiti i zateznu kamatu. To ti je zakonski propisano, ali imaš caku da te otkupljivač isplatio po računu a banke ga otegne da i one zarade na tebi. Možeš otiči u Finu i sa otkupnim blokom se naplatiti, fina automatski sjeda na račun otkupljivača. Prelistaj si preko umjetne inteligencije sve ti ispiše što moraš uraditi da se naplatiš u najkračem roku a da ti netreba advokat ili sud.
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Obračune napravili,a novce nisu isplatili.Alaj sre pljačka sirotinja.
Marko Zecevic
prije 1 mjesec
A jesu nas s.....i. al šuti da se nepročuje da se nebi još netko bunio
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Ma ovo sam ja gledao na burzi još se nije ni kombajniralo, bila mi nejasna jedna valuta oko suncokreta, nije bilo u euru. Nabrzinu pitao da mi izračuna umjetna inteligencija. Izbacila mi sve tržižne cijene ohooo daleko veče od burzovnih i kod nas otkupljivačkih. Ove cijene na burzama su cjene sjemenske robe, tako se odrečuje burzovni cijenik, a ne temelju uroda ili možda umjetna pogriješila. Porast burzovnih cijena naglo je počeo rasti zbog Iranskoga i USA cirkusa i nanovo sukoba, sporazom pao u vodu a cijene ponovo gore. Ovo sa Rusijom i Ukrainom samo nadolijeva dodatnu vatru.
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Zato su otkupljivači požurili sa obračunima pšenice.