Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • EU fondovi
  • 21.04.2014. 09:00

Od 115.000 hektara zemljišta, navodnjava se samo 2.000

Do 2020. godine u Hrvatskoj bi trebalo biti navodnjavano oko 65.000 hektara. Procjenjuje se da naša zemlja raspolaže s oko 500.000 hektara zemlje pogodne za navodnjavanje. Što bi to značilo za biljnu proizvodnju, procijenite sami!

Foto: depositphotos.com
  • 353
  • 37
  • 0

Proljeće je stiglo, ratarske kulture jesenas zasijane, sve više napreduju, a niču i ovoproljetne. Kišno vrijeme kojem svjedočimo ovih dana, pogoduje kulturama. Kakvo nas vrijeme očekuje dalje, narednih mjeseci, samo dragi Bog zna, iako se u medijima mogu s vremena na vrijeme pročitati zlosutni nagovještaji velikih ovogodišnjih ljetnih vrućina i suhih dana bez padalina. Ako se obistine te slutnje, opet bi se, kao prije dvije godine, mogli suočiti s izazovima koje pred ratare nameće suša. Obilazeći te, sušne 2012. godine, sasušena polja kod Babine Grede, premijer Zoran Milanović tada je uvjerivši se u razmjere štete, izrekao rečenicu koja se dugo vrtjela u medijima.

4.000 ha pod navodnjavanjem u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji?

"Očigledno smo svi prepušteni slučaju, a država koja je prepuštena slučaju je slučajna država". Premijer je tada obišao i radilište projekta navodnjavanja u Babinoj Gredi po čijem će dovršetku biti moguće navodnjavati oko četiri tisuće hektara poljoprivrednih površina u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Do sada je u taj projekt uloženo oko 260 milijuna kuna, a za završetak projekta potrebno je osigurati još oko 180 milijuna kuna. Kada će se i odakle ti novci osigurati, u ovom trenutku nitko ne zna.

"Problem navodnjavanja u našoj županiji je što mi nemamo vode i sve dok se ne riješi taj problem u Biđsko-bosutskom polju, na cijelom potezu od Babine Grede do Lipovca, nećemo moći navodnjavati. Malo nam je vode na raspolaganju, treba ju dovesti iz Dunava i Save, ali to su radovi i projekti koji unatrag dvije godine nemaju potporu iz državnog proračuna. Riječ o investicijama od po 50-ak milijuna kuna. Država je prema njima prilično ravnodušna, a ni u ovoj godini nisu predviđena nikakva sredstva. Na jednu stranu apliciraš za navodnjavanje, a nemamo riješen osnovni preduvjet – dovoljne količine vode na raspolaganju", kaže Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije.

500.000 ha zemlje pogodne za navodnjavanje, a novca nema - jesu li EU fondovi rješenje?

Po njegovim riječima, od 115.000 hektara obrađenog poljoprivrednog zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji navodnjava se samo 2.000 hektara, dok se u cijeloj Hrvatskoj od 1,5 milijuna hektara poljoprivrednih površina, navodnjava tek nešto manje od 30.000 hektara. Do 2020. godine u Hrvatskoj bi trebalo biti navodnjavano oko 65.000 hektara. Procjenjuje se da naša zemlja raspolaže s oko 500.000 hektara zemlje pogodne za navodnjavanje.

Matić navodi kako je županija odredila niz lokacija pogodnih za provedbu projekta izgradnje sustava navodnjavanja, ali da već dvije godine, s razine države, nema sredstava kako bi se ti projekti, koji se nalaze u različitim fazama provedbe, priveli kraju. "Jednostavno nemamo vode i na nama je da vodu iz Save i Dunava usmjerimo u naše sustave navodnjavanja. S obzirom da je izostala pomoć države, kandidirat ćemo projekte navodnjavanja za sredstva EU i na tome u ovom trenutku radimo", pojašnjava.

Pilot projekte izgradnje sustava navodnjavanja financira država

Riječ je prije svega o pilot projektima izgradnje sustava navodnjavanja Biđ-bosutsko polje kojim bi se na području Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije navodnjavalo oko 4.000 hektara poljoprivrednih površina i u čiju je izgradnju od planiranih 428, do sada uloženo 259 milijuna kuna i Opatovac kojim bi se na području općine Lovas, navodnjavalo 705 hektara, a u koji je do sada uloženo 40 milijuna kuna. Oba ta projekta u 100-postotnom iznosu financira, odnosno ima obvezu financirati država, dok po 50 posto država i županija sudjeluju u financiranju izgradnje sustava navodnjavanja Kajiševac (320 ha), Sopot (700 ha), Penave (1000 ha), Ervenica (700 ha), Blata (550 ha) i Lipovac (800 ha). Osim ovih projekata, cijeli je još niz manjih poput sustava navodnjavanja 52 ha dobra vinkovačke Poljoprivredno-šumarske škole.

Optimalno korištenje prirodnih resursa tala i voda za povećanje uroda

Matić smatra kako danas, barem u slavonskim županijama, kad je riječ o gospodarenju vodama, ne nedostaje inicijative. Odrađene su brojne aktivnosti, financirani značajni izdaci, ali raspoložive vode za sve veći broj ozbiljnih korisnika još uvijek nažalost nema. Neprihvaćanje lokalnih i regionalnih inicijativa odgađa poželjna rješenja unedogled. Nije realno očekivati da se suša može suzbiti navodnjavanjem, no realno je očekivati da se navodnjavanjem može promijeniti struktura biljne proizvodnje u korist radno intenzivnijih kultura i kultura sa značajno većim dohotkom, smatra dio stručnjaka. K tome, izazovi koji su pred poljoprivredom u smislu bioenergije, govore o potrebi druge žetve, koja je bez vode vrlo neizvjesna. Valja podsjetiti kako je Vlada RH još početkom 2004. godine započela aktivnosti za izradu strateškog plana unapređenja poljoprivrede primjenom navodnjavanja s ciljem osiguranja uvjeta za optimalno korištenje prirodnih resursa tala i voda.

Primjenom navodnjavanja može se očekivati povećanje prinosa i do 55 posto

Osnovano je Nacionalno povjerenstvo i Stručni tim za izradu i koordinaciju Nacionalnog projekta navodnjavanja te je u srpnju 2005. godine izrađen i strateški dokument – Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV). Plan navodnjavanja Vukovarsko-srijemske županije dovršen je još 2006.godine i njegovi autori, Marijan i Antun Medić navode kako se primjenom navodnjavanja može očekivati povećanje prinosa u prosječnoj godini za merkantilni kukuruz za cca 30-35%, za sjemenski kukuruz za 35%, za soju za 40-45%, za lucernu za 35%, za povrće je različito, a u prosjeku se može očekivati povećana proizvodnja za 40% i više, za voće u uvjetima navodnjavanja se mogu očekivati povećanja od 30-55%, kod vinograda mjera navodnjavanja može dati znatne proizvodne rezultate u proizvodnji stolnih vrsta grožda, dok za vinarsku proizvodnju treba uzeti u obzir ekološke uvjete i vodu dodavati u uvjetima nedovoljnih oborinskih voda. U sušnim razdobljima primjenom navodnjavanja može se očekivati veće povećanje uroda kod svih kultura, tvrde ta dvojica stučnjaka.

Ne želeći čekati državu i županiju, neki su poljoprivrednici, poput Ceranca Mirka Boškovića još prije nekoliko godina investirali u vlastiti sustav navodnjavanja i sada ih ne muče brige hoće li ili neće biti suše. Takvi su pojedinci međutim rijetkost jer većina poljodjelaca novca za takve investicije nema ili su procijenili da im se s obzirom na male površine koje obrađuju, sve skupa ne isplati. Ostaje im jedino da čekaju da se država pokrene i sustav onih koji određuju što je prioritet u hrvatskoj poljoprivredi reagira i prepozna problem te navodnjavanje kroz državno i ulaganje županije dođe i do njihovih njiva. Bilo bi stoga dobro da se za projekte navodnjavanja unatoč krizi, ipak iznađu bilo kakvi novci, a sve kako ne bi i pored obilja vodotoka i voda ostali prepušteni ćudima vremenskih prilika i neprilika te malo pa malo, zbrajali štetu od sušnih godina. Sve do tada i dalje će nažalost vrijediti ona premijerova s početka teksta o propuštenim prilikama i slučajnostima.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Navodnjavanje Površine Suša Vodotoci Dunav Sava Projekti Andrija Matić Biđ-bosutsko polje Opatovac Sustav Vukovarsko-srijemska županija NAPNAV Mirko Bošković Antun Medić Povećanje prinosa Struktura biljne proizvodnje Prirodni resursi Drž


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]