Proizvodnja žitarica: Što pokazuju kolovoške prognoze?

Česte padaline unazad mjesec dana otežale su žetvu žitarica na sjeveru Europe, a toplinski valovi harali su ljetnim usjevima na jugu. Utjecaj ovakvog vremena smanjio je već osrednja očekivanja ovogodišnjih prinosa, stoji u kolovoškom izdanju Biltena JRC MARS - Monitoring usjeva u Europi. 

Kašnjenja u žetvi

Tek je prognoza prinosa suncokreta revidirana naviše, 3 posto u odnosu na srpanj, uglavnom zbog uvjeta koji su bili bolji od očekivanih u Španjolskoj i Francuskoj, a neutralizirali su lošije stanje u Bugarskoj. 

Obilna kiša je u mnogim dijelovima sjeverozapadne, središnje i sjeverne Europe pogodovala ljetnim usjevima, ali je uzrokovala kašnjenja u žetvi. Najviše su pogođeni sjeverozapadna Francuska, zemlje Beneluksa i veliki dijelovi Njemačke. 

Pšenica u Francuskoj završit će kao stočna hrana, a u Njemačkoj bioplin - kako stoji globalno?

Negativni utjecaji uglavnom će se odnositi na kvalitetu zrna.

Toplinski valovi i sušniji uvjeti od uobičajenih posebno su se odrazili na usjeve u Bugarskoj, južnoj i istočnoj Rumunjskoj, Češkoj i središnjoj Poljskoj. Pogođeni su i oni na Pirenejskom poluotok, ali manje nego se ranije očekivalo, jer vrućina nije dosegnula ekstremne razine kao prošle godine.

Velike štete u Sloveniji 

Obilne kiše te mjestimična, ali brojna grmljavinska nevremena i tuča nanijele su velike štete usjevima u sjevernoj Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj. 

U Sloveniji su početkom kolovoza izazvale poplave i velike štete na poljoprivrednim površinama. Još su u srpnju zabilježene na 10.000 hektara, a loše se vrijeme nastavilo i u osmom mjesecu. Poplava, kontaminacija, uništen okoliš imat će velik negativan utjecaj na obradivo zemljište, pašnjake, proizvodnju stočne hrane, horitkulturu i općenito infrastrukturu. 

Kako žitarice stoje globalno? 

I Međunarodno vijeće za žitarice (IGC) objavilo je kolovošku prognozu za proizvodnju žitarica u sezoni 2023./24. Ona je također nešto niža u odnosu na srpanjsku i sada iznosi 2.294 milijardi tona. Najviše su smanjene procjene za Kanadu, EU i Kinu, što je ipak kompenzirano povećanjem za Ukrajinu gdje su se izgledi za prinose poboljšali. Ipak, proizvodnja bi mogla biti za 1 % veća u odnosu na prošlu sezonu (2.263 mlrd.t) i kao takva druga najveća zabilježena. 

Unatoč manjim površinama, ukrajinska žetva premašit će prošlogodišnju?

Globalna upotreba je veća za jednu milijardu tona, uz skromna povećanja za stočnu hranu i korištenje u industriji. Porasle su i prognoze za zalihe, za 3 milijuna tona, na 584 mil. t što je još uvijek, naglašavaju u priopćenju, najniža razina u posljednjih devet sezona. 

Smatraju da će svjetska trgovina biti veća za 3 milijuna tona, zahvaljujući boljoj prognozi za kukuruz.