Prognoza prinosa: Povoljni uvjeti za ozime žitarice unatoč sušnoj jeseni

Ozimi usjevi u većini Europe su u dobrom do vrlo dobrom stanju, s izuzetkom manjeg područja Rumunjske i Bugarske te u istočnoj Ukrajini i dijelovima europske Rusije gdje su slabije razvijeni, navodi se u prosinačkom izdanju JRC MARS biltena.

Iako je veći dio Europe zabilježio manjak oborina između 1. studenog do 7. prosinca, to nije negativno utjecalo na usjeve. Na Pirenejskom poluotoku, nakon kišovitog rujna i listopada, studeni bez značajnijih oborina i s iznadprosječnim temperaturama omogućio je produženi period sjetve.

Kako navode, u zapadnoj Europi vremenski uvjeti bili su povoljni za završetak sjetve ozimih žitarica. 

Na sjeveroistoku Španjolske, posebno u Aragonu, dio polja zbog prekomjerne vlage nije obrađen na vrijeme, pa poljoprivrednici planiraju sijati sorte kraćeg ciklusa tijekom prosinca i siječnja kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme. 

U sjevernoj Italiji suho vrijeme također je pogodovalo sjetvi i početnom razvoju ozimih žitarica. Osim toga, u srednjoj i sjevernoj Europi, gdje je sjetva već završena, blagi hladni valovi nisu prouzročili štete, dok su zalihe vode u tlu ostale znatno iznad kritičnih razina.

Suho tlo i nepovoljni uvjeti

U razdoblju od 1. studenog do 7. prosinca na Siciliji je bilo dovoljno oborina za stvaranje pogodnih uvjeta za sjetvu durum pšenice, ali situacija ostaje osjetljiva jer su dublji slojevi tla i dalje vrlo suhi. 

U dijelovima južne i istočne Europe zabrinjava ranjivost ozimih usjeva na hladnoću. To je posebno izraženo u središnjoj i južnoj Rumunjskoj, sjeveroistočnoj Bugarskoj, istočnoj Ukrajini i europskoj Rusiji, gdje su vrlo suhi gornji slojevi tla ozbiljno otežali početni razvoj usjeva.

Pregled jeseni

Početak jeseni obilježile su neuobičajeno visoke temperature, popraćene toplinskim valovima u središnjoj, južnoj i istočnoj Europi, dok su intenzivne oluje donijele obilne kiše u brojne dijelove središnje i zapadne Europe.

Značajan višak oborina utvrđen je u istočnoj i dijelovima južne Španjolske, središnjoj Francuskoj, južnom dijelu Ujedinjenog Kraljevstva, dijelovima sjeverne i središnje Italije, Češkoj, susjednim regijama Poljske, Njemačke i Austrije te u sjeveroistočnoj Rumunjskoj.

Manjak oborina, s kumulativnom količinom od 30 do 50% ispod dugoročnog prosjeka zabilježen je u sjevernim dijelovima Irske i Ujedinjenog Kraljevstva, sjevernoj Danskoj, istočnim dijelovima baltičkih zemalja, sjeveroistočnoj Poljskoj, jugozapadnoj Bjelorusiji, središnjoj i južnoj europskoj Rusiji, istočnoj Ukrajini, južnoj Grčkoj te južnoj i zapadnoj Turskoj.

Toplinski valovi

Izrazit temperaturni višak zapažen je u istočnoj i sjeveroistočnoj Europi, od sjeverne Poljske i Ukrajine do Finske i velikih dijelova europske Rusije, kao i u jugoistočnim dijelovima Iberijskog poluotoka.

Neuobičajeni toplinski valovi evidentirani su u rujnu i početkom listopada u većem dijelu središnje i istočne Europe. Međutim, temperature su u velikim dijelovima središnje Europe pale za više od 15 °C tijekom oluje Boris sredinom rujna. I toplinski i hladni valovi primijećeni su na granicama Mađarske, Rumunjske, Ukrajine i Slovačke.