• Kasne ratarski radovi
  • 04.04.2018. 16:30

Problemi s mokrim njivama: Ovo je ekstremno, traktori nam upadaju u zemlju!

"Kada je riječ o ozimim usjevima, prva prihrana je trebala već biti obavljena. To obično ide krajem veljače, a zbog oborina ju velik dio poljoprivrednika nije uspio obaviti", rekao je Ivan Han, iz Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Foto: Youtube/screenshot
  • 3.244
  • 237
  • 0

Krajem zime, ili početkom proljeća preporučljiva je zaštita, ali i prva prihrana ozimih žitarica,  naročito u usjevima slabije kondicije koji pokazuju znakove žućenja. 

"Kada je riječ o ozimim usjevima, prva prihrana je trebala već biti obavljena. To obično ide krajem veljače, a zbog oborina ju velik dio poljoprivrednika nije uspio obaviti", rekao je Ivan Han, iz Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Ivaniki je već vrijeme za drugu prihranu

Vremenske prilike, ili neprilike nekim ratarima onemogućile su obavljanje radova u polju. Blago Ivanika iz Gornjih Emovaca na većini usjeva obavio je prvu prihranu. 

"Prihranu sam obavljao dok je još bio snijeg na njivama, a da to nisam učinio stvarno ne znam kako bi uopće sada ušao u polje. I ovo je sada ekstremno, vidite traktor upada u zemlju, ali moramo obaviti drugu prihranu, jer četiri tjedna je prošlo od prve", rekao je Ivanika. 

Prihrana se treba obaviti na pšenici i ječmu, ali pogotovo na uljanoj repici jer ona je velik potrošač dušika, elementa koji je i osnova gnojiva za ratarske kulture.   

"S jednim intenzivnim rastom ona u mjesec dana potroši do 100 kilograma dušika. Tko nije obavio prvu prihranu, krajem veljače ili početkom ožujka, dobro je da ide s jednom povećanom količinom gnojiva. Kod pšenice, ječma i kod repice potrebno je osigurati barem 150 do 160 kila ukupno gledajući kroz miješano kroz ureju i prihranu, kako bi mogli imati jedne prosječne urode", pojašnjava Han. 

Hladan početak proljeća ne bi trebao ostaviti posljedice

Zima je bila blaga, a zatim je došao hladan početak proljeća, ali to prema riječima stručnog savjetnika ne bi trebalo ostaviti posljedice na ozime kulture. 

"Te kulture su ipak na neki način mirovale. Sad je problem s prihranom, kad je došlo do zatopljenja dobro je da usjev nije bio gladan. Imali smo temperatura preko 15 stupnjeva, čak i do 20 i dobro bi bilo da prije toga obavljena jedna prihrana, da ne dođe do gladovanja i zaostanka usjeva", pojašnjava Han.

Zima je šok za ozime kulture, stoga je prihrana izuzetno bitna. Ratari koji ju nisu obavili na vrijeme mogli bi na kraju imati posljedice po urod i kvalitetu.

Jednostavno se moramo prilagoditi klimatskim promjenama

Početak proljeća često je i poziv za razne bolesti, pogotovo na žitaricama.   

"Kod pšenice u monokulturi je dobro obaviti zaštitu bolesti odmah poslije busanja s vlatanjem, ali inače bi se zaštita trebala kombinirati s klasanjem, da se sačuvaju ti vršni listovi koji najintenzivnije vrše asimilaciju i pune klas i zrno", ističe Han. 

Klimatske promjene ratarima više ne pružaju mogućnost rada u nesmetanim uvjetima, ali uz pravu mehanizaciju sve se stigne. 

"Vremena su takva da u jako kratkom roku morate odraditi veliki dio posla, ponekad u samo nekoliko dana, stoga je potrebna naravno i dobra i pouzdana mehanizacija. Jednostavno se moramo prilagoditi klimatskim promjenama", zaključuje Ivanika. 


Povezana biljna vrsta

Uljana repica

Uljana repica

Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)

Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 40 %  i oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a... Pročitaj više »

Tagovi

Prihrana Ozime žitarice Ozimi usjevi Zaštita od bolesti Žućenje Pšenica Ječam Uljana repica


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi