• Bijela trulež
  • 31.08.2026. 13:45

Pripremao sjetvu zelene gnojidbe, a onda u sjemenu ugledao male crne komadiće - iznimno opasne za tlo i biljke

Gljiva pronađena u sjemenju za zelenu gnojidbu opasna je po tlo i biljke. Sclerotinia, odnosno bijela trulež, jedna je od najopasnijih i najrazornijih gljivičnih bolesti koja može napasti više od 400 biljnih vrsta.

Pripremao sjetvu zelene gnojidbe, a onda u sjemenu ugledao male crne komadiće - iznimno opasne za tlo i biljke
Foto: FB/Davor Pahić

Počinje vrijeme sjetve zelene gnojidbe, a kako opreza nikada dosta prenosimo objavu ratara Davora Pahića iz Vidovca. Naime, pri miješanju dvije smjese sjemenja, raoule i bijele gorušice našao je male crne komadiće koji nisu izgledali kao ostalo sjeme.

Fotografije je odmah poslao Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, uz prethodnu online provjeru.

Savjetodavna služba zaključila je kako se radi o sklerocij gljivi, takozvanoj bijeloj truleži koja izgledom podsjeća na "mišji izmet“, ali sitnija je i najčešće nepravilnog oblika. Pahićeva je objava odmah naišla na komentare i dijeljenja.

Kakve sve posljedice ovakav nalaz može imati na tlo i biljke te na što obratiti pažnju i kako postupati, doznali smo od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Jedna od najopasnijih i najrazornijih gljivičnih bolesti

Kako kažu u odgovoru, sclerotinia, odnosno bijela trulež, jedna je od najopasnijih i najrazornijih gljivičnih bolesti. Uzrokuje je gljiva Sclerotinia sclerotiorum, koja je izrazito polifagna i može napasti više od 400 biljnih vrsta. Od industrijskog bilja i uljarica najčešće napada: suncokret, uljana repica, soja; povrće: mahunarke (grah, grašak, leća, slanutak, bob), glavočike i lisnato povrće (salata, matovilac, blitva, špinat, radič), kupusnjače (kupus, kelj, cvjetača, brokula), pomoćnice (rajčica, krumpir, paprika, patlidžan); krmno bilje: djetelina, lucerna.

"Bolest se brzo razvija u uvjetima učestalih kiša, visoke relativne vlažnosti zraka i temperatura nižih od 28 °C. U takvim uvjetima veće štete mogu nastati u usjevima gustog sklopa, gdje se stvaraju povoljni uvjeti za razvoj i širenje bolesti", ističu.

Dodaju da se može pojaviti u svim fazama razvoja biljke, ali simptomi su najizraženiji nakon cvatnje. Na zaraženim dijelovima biljke pojavljuje se karakteristična bijela prevlaka nalik vati. Na stabljici se simptomi najčešće uočavaju oko koljenaca, dok se na listovima i mahunama razvija gusti, bijeli micelij karakterističnog vatastog izgleda.

Unutar i na površini zaraženih stabljika i mahuna formiraju se čvrsta, crna tijela nepravilnog oblika – sklerociji. Zaraženo biljno tkivo postupno propada, čime se onemogućuje normalno provođenje vode i hranjivih tvari kroz biljku. Zbog toga zaražene biljke venu, a u slučaju jače zaraze i potpuno propadaju (štete i do 70%).

Napominju da prema načelima integrirane zaštite bilja, osnovu suzbijanja ove bolesti čine preventivne agrotehničke mjere. Među najvažnijima su pravilna obrada tla i zaoravanje biljnih ostataka. Važna preventivna mjera je i poštivanje plodoreda, budući da sklerociji u tlu mogu preživjeti i do desetak godina.

Važno je koristiti certificirano sjeme

Pšenica, ječam, zob, raž, kukuruz i sirak nisu domaćini bijele truleži te su poželjne u plodoredu.

"Od iznimne je važnosti koristiti certificirano sjeme jer se time smanjuje mogućnost unošenja sklerocija na proizvodnu parcelu. Sklerociji se tijekom žetve mogu lako pomiješati sa zrnom i na taj se način prenijeti na druge parcele", poručuju iz Ministarstva.

Navode i da kod nekih sitnozrnatih krmnih mahunarki i uljarica, zbog tehnološke nemogućnosti stopostotnog odvajanja sjemena slične veličine, pravilnici dopuštaju iznimno mali, točno određen broj sklerocija po ispitivanom uzorku, najčešće do maksimalno 5 do 10 komada na laboratorijski reprezentativan uzorak od nekoliko stotina grama, ovisno o vrsti (NN 106/2022 (14.9.2022.), Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja).

"U suzbijanju bijele truleži mogu se koristiti i registrirani kemijski pripravci – fungicidi. Primjena fungicida provodi se od početka cvatnje do formiranja mahuna, ovisno o kulturi, razvoju bolesti i registraciji pojedinog pripravka. Pri tome je potrebno pridržavati se uputa za primjenu i svih ograničenja navedenih na etiketi registriranog sredstva", zaljučuju u odgovoru.


Autorica

Maja Prištof Ničota

Više [+]

Diplomirana novinarka sa završenim osposobljavanjem za dizajnera vrtova i 72-satnim tečajem permakulturnog dizajna. Kad ne dizajnira okućnice i nije u svom vrtu, rado piše za Agroklub.

Izdvojen oglas

KLUB

Dva svijeta u jednom polju #RuralFoto #životinje

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo