Prinosi obećavaju, ali proteini i niska cijena kvare sliku ovogodišnje žetve

Nakon što je sredinom lipnja započela žetva ječma, svega nekoliko dana kasnije kombajni su ušli i u parcele pod pšenicom. Među poljoprivrednicima koji ovih dana privode kraju još jednu proizvodnu sezonu je i Marko Makarević iz Gradišta kod Županje, koji na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu očekuje dobre prinose.

Posjetili smo ga na dan žetve kada je vršio oko osam hektara pšenice. "Znam da mnogi ne vjeruju kada se spomenu ovakvi prinosi, ali iskreno očekujem između osam i devet tona po hektaru. U proizvodnju je uloženo maksimalno – od herbicida i regulatora rasta do tri zaštite od bolesti, dvije prihrane i kvalitetne osnovne gnojidbe. Vrijeme je ove godine išlo na ruku ozimim kulturama i imam pravo očekivati dobar rezultat", rekao je Makarević.

Bolji prinosi nego lani

Dodaje kako će stvarni rezultat biti poznat tek nakon vaganja na otkupu, no već tijekom prvih odvoza bilo je jasno da razloga za optimizam ima.

U usporedbi s prošlom godinom očekuje nešto bolje prinose. Lani je na gospodarstvu imao dvije sorte pšenice. Jedna je dala oko sedam tona po hektaru uz bolju kvalitetu zrna, dok je druga ostvarila gotovo devet tona po hektaru, ali nešto slabiju kvalitetu.

Makarević ističe kako se svake godine među ratarima ponavlja ista rasprava o niskim otkupnim cijenama.

"Otkad se bavim poljoprivredom svake godine slušamo istu priču o cijeni pšenice, a površine pod ovom kulturom zbog toga nisu ništa manje. Koliko je to opravdano, ne bih ulazio u raspravu", otvoreno kaže.

Što su pokazali rezultati na otkupnoj stanici?

Zajedno s Markom otišli smo do otkupne stanice, a prvi rezultati pokazali su da je kvaliteta zrna zadovoljavajuća. Vlaga je iznosila 10,3 posto, hektolitarska masa 81,7 kg/hl, a sadržaj proteina 10,5 posto. Konačan prinos bit će poznat tek nakon završetka žetve svih parcela.

Zanima vas nešto na ovu temu? Pitajte u komentarima našeg ratara ili pošalji e-mail na: isavjeti@agroklub.com

Ipak, unatoč dobrim prinosima, ekonomska računica nije ohrabrujuća."Na vlastitim površinama uz ovakve cijene ostvaruje se tek minimalna zarada, dok sam na zemlji koju obrađujem u zakupu praktički na nuli. Tko god želi, mogu pokazati kompletnu računicu ulaganja jer je to realno stanje", poručuje Makarević.

Žetvu na njegovim površinama ove godine obavlja kolega ratar Mato Nikolić jer Makarević još nema vlastiti kombajn. Objašnjava kako se ulaganje u takvu mehanizaciju na sadašnjim površinama još uvijek ne isplati. Kako kaže, kupnja kombajna povlači i dodatna ulaganja u prikolice te organizaciju prijevoza zrna do otkupa.

Nikolić ističe kako je sezona u punom intenzitetu te da je iza njega već tjedan dana rada u polju. "Danas žanjemo kod prijatelja Marka. U žetvi smo već sedam ili osam dana, a za nekoliko dana trebali bismo završiti", rekao je Nikolić.

Procjenjuje da će tijekom ove sezone požnjeti oko stotinu hektara, dok u kombajnu tijekom najintenzivnijih dana provede i deset sati dnevno, ponekad i više. Duljina radnog dana, kaže, ovisi o jutarnjoj vlazi zrna i vremenskim uvjetima.

Lošiji proteini ove godine

Prema njegovim zapažanjima, ovogodišnji prinosi pšenice vrlo su dobri, dok kvaliteta, posebno sadržaj proteina, ipak zaostaje za očekivanjima.

"Prinosi su uglavnom vrlo dobri. Prosjek se kreće oko devet tona po hektaru, negdje je osam, a ima parcela koje daju i deset tona. Međutim, proteini ove godine uglavnom nisu na razini kakvu bismo željeli, a problem ostaje i niska otkupna cijena", ističe.

Naglašava kako uspješna žetva počinje puno prije ulaska kombajna u njivu. Temeljit pregled stroja, remenja, ležajeva i ostalih dijelova obavlja se još prije početka sezone, dok je na samoj parceli najvažnije pravilno podesiti kombajn.

"Treba dobro podesiti zazor korpe, okretaje bubnja i ventilator kako bi se zrno kvalitetno izvršilo, uz što manje loma i rasipa. Upravo su to detalji koji na kraju čine razliku u kvalitetno obavljenom poslu", zaključuje Nikolić.

Po završetku žetve slijede novi radovi na poljima. Marko planira najprije obaviti prašenje strništa, a potom i sjetvu usjeva za zelenu gnojidbu.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.