Jedna je studija pokazala da dodatna primjena dušičnih gnojiva na usjevima soje često ne opravdava troškove i donosi tek ograničeno povećanje prinosa
Istraživači sa Sveučilišta Illinois Urbana-Champaign objavili su nova saznanja koja dovode u pitanje korištenje dušičnih gnojiva na modernim sortama soje s visokim prinosom, prenio je Fertilizer Daily.
Studija, objavljena u časopisu Crop, Forage & Turfgrass Management, pokazuje da njihova dodatna primjena često ne opravdava troškove i donosi tek ograničeno povećanje prinosa.
Kako objašnjavaju, soja prirodno egzistira s bakterijama u procesu fiksacije atmosferskog dušika, što načelno zadovoljava njezine potrebe. Međutim, s povećanim potencijalom prinosa novih sorti, pojedini su poljoprivredni stručnjaci pretpostavili da bi moglo biti potrebno dodatno gnojiti usjeve.
"Stalna genetska poboljšanja svakako su povećala potencijal prinosa soje, što nas je potaknulo da ispitamo bi li dodatna primjena dušika bila korisna," izjavio je profesor Sveučilišta Illinois, Emerson Nafziger.
Između 2014. i 2017. istraživački tim provodio je terenske pokuse diljem Illinoisa kako bi procijenio učinke primjene dušika u različitim fazama rasta ove ratarske kulture. Otkrili su da, iako se prinosi povećavaju korištenjem gnojiva u svim fazama, dobici su u konačnici marginalni i često neisplativi.
"Trošak primjene dušika dva do tri puta premašuje koristi od povećanja prinosa", objasnio je Nafziger koji je protiv praksi tipičnih za poljoprivredne operacije. Ipak, zabilježena je iznimka u ilovastom tlu u Chillicotheu, Illinois, gdje je jednokratna primjena dušika pri sjetvi značajno povećala prinose u dvije od tri godine istraživanja. Kako kažu, do poboljšanja je došlo jer su struktura tla i sadržaj organske tvari bili manje pogodni za rani rast biljaka.
Uz to, u jednom je slučaju rana primjena dušika ublažila simptome gljivičnog oboljenja, takozvanog sindroma iznenadnog odumiranja soje (engl. SDS – Soybean sudden death syndrome), iako se ne preporučuje kao pouzdana metoda za kontrolu ove bolesti.
Zaključuju da, iako dušik može potaknuti rani rast u određenim uvjetima, na većini farmi u Illinoisu prirodna sposobnost soje da fiksira dušik, uz pomoć slobodnoživućih bakterija u tlu, osigurava dovoljne količine za rast i razvoj.
"Za visoke prinose kukuruza dušik je neophodan, ali soja ih može postići bez dodatnih troškova i negativnog utjecaja na okoliš zbog primjene dušičnih gnojiva", naglašava.
Kako navode, istraživanje potvrđuje stav kako je tradicionalno oslanjanje na biološku sposobnost fiksacije dušika kod soje i dalje uvelike opravdano.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
Ratari, objavljeno je kako možete do potpore za provedbu proljetne sjetve
Mato Brlošić: Sjetva će potrajati i ličiti na one kakve su bile prije 20 ili 30 godina
Matija Jagatić: Poljoprivredu ne radim iz ljubavi, nego iz računice
Osim tuče, i jak vjetar u Slavoniji nanio štetu poljoprivrednicima
Soja: Od "svete" biljke do strateške robe na svjetskom tržištu
Mato Brlošić: Sjetva će potrajati i ličiti na one kakve su bile prije 20 ili 30 godina
Ante Rogić: Pivarski ječam i postrna soja uspješna su kombinacija za veće prihode
Matija Jagatić: Poljoprivredu ne radim iz ljubavi, nego iz računice
S OPG-a Kristijana Šajnovića ove godine stiže 2.000 tona međimurskog krumpira
Ante Rogić: Pivarski ječam i postrna soja uspješna su kombinacija za veće prihode
Medić: Kako sam efikasno povećao postotak humusa i do pet posto?
Razvoj pšenice iznadprosječan, Corteva predstavila nove hibride uljane repice
mali poljoprivrednik
prije 7 mjeseci
Prinos na postrnoj soji 900 kg/ha.Možda pokrije troškove i ustvari ostaje jedino kao zelena gnojidba,a nikakve priče o dvije žetve i nekoj zaradi.Što se tiče eko soje neću trošiti vrijeme,jer to su priče za malu djecu.Kako makeba kaže,tu jedino malčer ima posla,ako je stvarnk eko proizvodnja.
Đuro Japaric
prije 7 mjeseci
Posijao sam dio zemlje radi pčela , suša pa nije niknulo preko 40 dana , sada je na nekim parcelama u fazi rasta , a soju u mojem selu u brdskoj Slavoniji nitko ne sije , preko 50 % zemlje zaraslo u šikare , a biti će ih još sa agrarnom politikom režima u Zagrebu !
Marta Radić
prije 7 mjeseci
Dobra zelena gnojidba i to je bolje nego da zemljište bude bez nekog pokrova..u ekstremno sušnim godinama.
Makeba
prije 7 mjeseci
Uglavnom malčer mu je najbolji prijatelj.
Makeba
prije 7 mjeseci
Ne ovdje se soja ne vidi, Neznam ja sam lani imao 4 tone, Ovaj je svoju izmalčirao toliko o prinosu.
Marta Radić
prije 7 mjeseci
Ne govorim o prinosima soje za ovu godinu , jer koliko vidim postrna soje je još u polju. Čovjek prića o ranijim godinama. Možda će ova biti loša.
mali poljoprivrednik
prije 7 mjeseci
Prinos od 2 t po hektaru mnogi nisu imali niti u redovnoj sjetvi u našim krajevima,a kamoli još u eko soji.
Marta Radić
prije 7 mjeseci
Našem susjedu postrna soja ima korova , prinos 1,5 do 2 t hektar..cijena eko soje kaže oko 650 eura tona..zarađuje više nego ovi u normalnoj konvencalnoj soji. Tako da očito korov nije ključ zarade već cijena proizvoda..a očito eko soja ima dobru cijenu , ali i korova.
Makeba
prije 7 mjeseci
Piše na modernim sortama, jel to GMO soja?
Makeba
prije 7 mjeseci
Mojem eko proizvođaću toliko zaraste korov soju da se ne vidi koji je usjev. Pa ne znam kako to utječe na tlo.
Marta Radić
prije 7 mjeseci
Soja odličan postrni usjev , bez gnojidbe...ako ima kiše u dva tri navrata ima i uroda , ako ne dobra zelena gnojidba , pokriva tlo u ljetnim vremenima i čuva od isušivanja , pozitivno djeluje na fiksaciju dušika..odličan usjev pogotovo za eko proizvođače , koji ne koriste konvencionalna gnojiva.
mali poljoprivrednik
prije 7 mjeseci
Nikada nisam bacao dušik soji,a oni koji su to radili znali su imati čak i manje prinose.Bitno je da se poklopi nekoliko kiša u pravo vrijeme i za soju netreba ništa više.