Pretraga tekstova
Žetva je još daleko, ali je pravo vrijeme da se počne pregovarati o cijeni pšenice
Pšenice je, zbog loše otkupne cijene, posijano manje nego prošlih godina, no i ovo što je posijano, kažu ratari - ne obećava puno, zbog iznimno toplog vremena koje nikako ne pogoduje razvoju ove žitarice. Drugi problem je što je velik broj ratara zbog nedostatka novca, a i skupog gnojiva, odlučio sijati bez osnovne gnojidbe.
Iako je žetva na prvi pogled daleko, doći će brzo i opet uhvatiti ratare nespremne. Cijenu koju će otkupljivači ponuditi za njihovu pšenicu, znati će tek kad ju spreme u tuđe silose, a tada je dobru cijenu teško postići. Koja je realna cijena pšenice roda 2014. godine, nitko ne može u ovom trenutku znati, ali jedno je sigurno. Nitko neće moći pričati kako će pšenice biti i previše te da nikom neće trebati. Ratari već sad očekuju osjetno veću cijenu od prošlogodišnje, a opet, moguće je da ni takva cijena neće pokriti sve troškove, jer i pšenice će biti dosta manje. Od nepovoljnih vremenskih uvjeta do cjenovne elementarne nepogode i nedostatka gnojiva, sve je to pogodilo ratare.
Burza je osnovana i priča se da su potrebne određene količine pšenice za izvoz, međutim nitko se ne usudi, bar ne ove godine, prodati svoju robu nepoznatom kupcu, jer nije nepoznanica da su mnogi ostali i bez novca i bez svoje robe. Problema je previše i treba se na vrijeme znati koje su količine potrebne za vlastitu potrošnju, a koliko bi se moglo izvesti jer je pšenica tražena na svjetskom tržištu. Nažalost, kod nas se čak ni ne zna tko donosi cijenu pšenice i ostalih proizvoda, jer to je jedna od najvećih tajni u poljoprivredi. Kao i prošle godine kada se nije znalo na osnovu čega je ponuđena najmanja cijena pšenice u svijetu od 1.05kn (i to samo na papiru, jer kad se odbiju svi razni izmišljeni troškovi dobije se 90lp u prosjeku), i ove će godine do zadnjeg dana to biti velika misterija. To bi bilo i prihvatljivo da imamo niske inpute, ali uz činjenicu da smo u vrhu po skupoj proizvodnji, a zbog toga su nam i prinosi nešto niži, jer ne možemo uz takvu cijenu opstati.
Konačno je vrijeme da se nešto počne mijenjati, jer ovako očito ne ide, svaki ratar sam za sebe ne može tražiti kupca i dogovarati cijenu. Na ratarima je da proizvedu, a one priče da poljoprivrednik mora biti i poduzetnik i trgovac i stručnjak za marketing su nemoguće. Ali da bi se trebali udružiti i imati ljude koji će se baviti takvim poslovima, stoji. Opet, teško izvedivo u praksi, bar za sada.
Foto: depositphotos.com, Nick Freund
Povezana biljna vrsta
Autor
Više [+]
Poljoprivredni proizvođač ratarskih kultura iz Baranje. Aktivan na polju i internetu, donosi informacije iz prve ruke. Sudjeluje u konstruktivnim temama na agroklub.com te na brojnim forumima i drugim internet okupljalištima ratara.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 4 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 4 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 5 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 5 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 5 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.