Prednosti korištenja gorušice kao siderata za zelenu gnojidbu

Još prije 2.000 godina zelena gnojidba se prakticirala u staroj Grčkoj i Rimu zbog brojnih pozitivnih učinaka. Ona se još naziva i sideracija, a predstavlja planirano unošenje u tlo nadzemne mase pojedinih kultura uzgojenih isključivo za tu namjenu.

Brojne su prednosti zelene gnojidbe

Kulture koje se siju za zelenu gnojidbu se nazivaju siderati, a ona ima brojne prednosti. Naime, ovakvim pristupom poboljšava se biološka aktivnost tla, povećava se vodni kapacitet, utječe na pedohigijenu i biološku drenažu, omogućuje bolje korištenje hraniva, manje je njihovog ispiranja i smanjuje se isparavanje vode iz zemljišta te izbjegava negativan utjecaj suše.

Važnost zelene gnojidbe u poljoprivrednoj proizvodnji

Siderati su dobri i kao interpolirani usjevi koji sprječavaju širenje nematoda, ali i drugih bolesti i štetnika koji se obično javljaju u monokulturi, a utječu i na smanjenje korova. Također, smanjuju potrebu za gnojidbom, zasjenjuju tlo u ljetnom periodu i zadržavaju vlagu te ga štite od erozije.

Također, kod intenzivne proizvodnje kod koje dolazi do iscrpljivanja zemljišta i kod gospodarstava bez stoke, odnosno gdje se ne upotrebljava stajski gnoj, poželjno je obavljati sideraciju. Za tu svrhu se odabiru biljke koje brzo rastu i stvaraju obilje zelene mase, a imaju velik i snažan korijenov sustav te se u kratko vrijeme mogu zaorati.

Gorušica smanjuje populaciju štetnika, nematoda i bolesti

Jedna takva biljka je i gorušica koja potječe iz Azije i pripada porodici kupusnjača, a kod nas se naziva gorušica bijela ili crna, muštarda, vrzina, gorčica ili slačica. Kako piše britannica, ova biljka doseže visinu do 2 metra, njeni cvjetovi se otvaraju prijepodne i vrlo su bogati nektarom pa je to važno za pčelinju pašu, a kasnije biljka stvara sjemenke.

Za sideraciju se sije postrno ili na jesen, a pogodna je za sve tipove tala. Dobro podnosi hladnoću, ali i sušu, a može se sijati i na većim nadmorskim visinama. Dobro ju je sijati i nakon poplava, a klijavost sjemena je vrlo dobra i nakon dužeg vremena.

Kada se zaore, ona zadržava kapacitet za vodu 30 do 40 litara po m², što je količina koja predstavlja normu navodnjavanja, na kojem se u ovom slučaju može uštedjeti, a to je posebno važno u nekim kritičnim fazama vegetacije. Ova biljka može ostvariti oko 50 tona zelene mase po hektaru, od čega je 3 do 4 tone suhe tvari.

Krešimir Dolenčić: Zelena gnojidba gorušicom pokazala se uspješnom mjerom

Gorušica sadrži glukozinolate, čijom razgradnjom nastaju produkti koji imaju alelopatsko, biofumigantno ili bioinsekticidno djelovanje. Stoga se preporučuje njena sjetva za zelenu gnojidbu radi smanjenja populacije zemljišnih štetnika i bolesti, osobito u ekološkoj i integriranoj proizvodnji.

Može se provoditi u periodu između glavnih kultura, kao predusjev ili međuusjev, kao podusjev kod višegodišnjih kultura ili kao naknadna kultura. Biljke za zelenu gnojidbu moraju pokrivati cijelu površinu, biti zasijane toliko gusto da između njih ne mogu izniknuti ostale trave, odnosno korovi. Treba napomenuti i da najbolji rezultati ove vrste gnojidbe nastaju kombinacijom leguminoza i neleguminoza.

Gorušica u prehrani

Za prehranu se mogu koristiti mladi listovi ove biljke koji imaju oštar okus, a jedu se sirovi ili kuhani. Također, sjemenke su ljutkaste i koriste se kao začin ili služe za izradu senfa.