• Prihrana usjeva
  • 05.03.2019. 07:30

Pratite vremensku prognozu da prva prihrana bude učinkovita

Za prihranu se moraju spremiti ratari koji imaju pšenicu, ječam i uljanu repicu, ali s ovom radnjom nije dobro krenuti prerano, a ni prekasno.

Foto: Youtube/screenshot
  • 2.218
  • 182
  • 0

Krajem zime preporučljiva je zaštita, ali i prva prihrana ozimih žitarica, naročito usjeva slabije kondicije. Prema riječima stručnog savjetnika, zima je bila povoljna za ratarske kulture.      

"Štetnih posljedica od zmrzavanja nije bilo. Zima je dobro protekla i na neki način je obećavajuća za ozime kulture. Kada krenu proljetne temperature dobro je da se ne zakasni s prvom prihranom", rekao je Ivan Han, viši stručni savjetnik. 

Za prihranu se moraju spremiti ratari koji imaju pšenicu, ječam i uljanu repicu, ali s ovom radnjom nije dobro krenuti prerano. 

U prihranu ne valja ići ni prerano

"Ako dođe duži hladniji period, biljka ne uzima dovoljno hranjiva. Ako imamo povećane oborine, onda bi sigurno na nagnutim terenima ispiranjem izgubili taj dio dušika. Najbolje je pratiti vremensku prognozu", preporučuje Han. 

Prihranu je preporučljivo obaviti prije porasta temperature na 10 Celzijusevih stupnjeva. To je, na svim ratarskim kulturama koje proizvodi, učinio Nikica Marić iz Alaginaca. 

"Sad u prihranu uglavnom idemo s gnojivom na bazi dušika. Ja svake četvrte godine kontroliram zemljište i onda znam kojeg gnojiva mi treba. Primjerice, uljana repica treba 160 kila ukupnog dušika po hektaru i to je to. Sada u prvu prihranu idemo s negdje 300 kilograma gnojiva što će biti od 85 do 90 kilograma dušika", rekao je Nikica Marić. 

Kako kaže naš sugovornik, svakoj ratarskoj kulturi po vegetaciji treba od 150 do 180 kilograma dušika po hektaru. S dobrom mehanizacijom prihrana jednog hektara traje 15 minuta.

Ako je moguće, nešto gnojiva ostaviti i za folijarnu prihranu

"Ovaj rasipač je mehanički, nema na sebi računalo i njega moramo ručno namjestiti po jednoj skali, koja mora biti povezana s brzinom kretanja. Primjerice, vozim se 10 kilometara na sat i onda s tim preračunam koliko mi baca po hektaru. Proizvođač koji je proizveo rasipač je napravio jednu tablicu po kojoj se mi ravnamo", pokazuje nam Marić. 

Prva prihrana ratarskih usjeva obično se obavlja krajem veljače ili početkom ožujka. 

"Mjesec dana kasnije idemo s drugom prihranom, u kojoj opet idemo s 30 posto planirane količine dušika. Dobro je ako 10-ak posto poljoprivrednici mogu ostaviti za folijarnu prihranu dušika u klasanju, zbog nalijevanja ili zbog povećane količine proteina", ističe Han.   

"Druga prihrana ide od 18 do 25 dana poslije prve. U drugu prihranu idemo s malo manje dušika. Idemo s ukupno 150 kila gnojiva", rekao je Marić. 

Treba planirati i zaštitu od bolesti i štetnika

Početak proljeća je poziv za bolesti i štetnike, stoga je dobro obaviti i zaštitu, ali i to je ovisno o temperaturi. 

"Što je toplije, što je više vlage i sigurno će prevladavati više bolesti. Što je eventualno sušnije i više temperature, tada ide intenzivniji razvoj štetnika. Sve zavisi kakvo će biti vrijeme i temperature, stoga prateći prognozu treba kontrolirati i zaštitu od bolesti i štetnika", ističe Han. 

Osnovnom gnojidbom, koja slijedi nakon prihrane usjeva, u tlo se unosi veća količina fosfora i kalija. Zima je šok za ozime kulture, stoga je prihrana izuzetno bitna. Ratari koji ju nisu obavili na vrijeme mogli bi na kraju imati posljedice po urodu i kvaliteti.


Tagovi

Prihrana usjeva Dušik Gnojivo Ivan Han Nikica Marić


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi