Povećanje mikorize korijena putem gnojiva - koje su prednosti?

"Mikorizne gljive žive u simbiozi s korijenom viših biljaka kako bi kroz biljni sistem sebi osigurale dovoljne količine hrane, a zauzvrat biljkama pomažu nizom drugih prednosti", doznajemo od stručnjaka tvrtke Timac Agro d.o.o..

Naime, mikoriza je spoj grčkih riječi "mycos" (gljiva) i "rhyzos" (korijen), što u doslovnom prijevodu znači "gljivični korijen". Upravo taj naziv najbolje opisuje povezanost i funkciju gljiva u simbiozi s korijenom biljaka.

"Gljive nisu u stanju samostalno obavljati fotosintezu, te im je stoga potreban izvor ugljika koji je glavni gradivni element svih živih bića na planeti", pojašnjavaju nam iz spomenute tvrtke. Kako kažu, taj izvor za gljivu predstavlja korijen biljaka jer iz njega dobivaju ugljik u obliku šećera proizvedenih unutar organizma bilja. "Gljive zauzvrat biljkama osiguravaju niz drugih prednosti povećanjem volumena korijena", napominju.

U tlu postoji populacija gljiva koje formiraju mikorizu s biljkama, tako da se njihov suživot može postići stimulacijski kroz aplikaciju specijaliziranih gnojiva ili povećanjem postojeće populacije inokulacijom sjemena i inkorporacijom spora u tlo.

Iz tvrtke Timac Agro ističu da se najveće prednosti očituju po pitanju ishrane mineralima, opskrbe vodom, otpornošću na stresne uvjete itd.

HyperTopPhos - rješenje u proizvodnji žitarica i drugih vrsta biljaka

HyperTopPhos P20 je njihovo složeno granulirano gnojivo i sadrži formulaciju 20 P₂O₅ + 19 CaO + 24 SO₃. Namijenjeno je kao predsjetveno gnojivo za žitarice. "Idealan omjer fosfora, kalcija i sumpora omogućit će mladoj biljci dobro busanje i prezimljavanje, te bolju čvrstoću stabljike i lisne mase", dodaju.

U gnojivu su sadržane specifičnosti sa zaštićenim oblikom fosfora i Mycoboost tehnologija koja djeluje stimulacijski na formiranje mikorize već postojećih gljiva u tlu kako bi se lakše povezale na korijen biljaka.

Gljiva od biljke uzima ugljik, a koji su benefiti biljke?

Korijenove dlačice glavni su odgovorni organ biljaka za usvajanje hranjivih tvari iz tla, no struktura i tekstura tla, kao i niz drugih faktora utječe na njihov razvoj, veličinu i usisnu moć, što ograničava dostupnost hranjivih tvari. Hife gljiva puno su tanje od korijenovih ogranaka, stoga im je omogućen bolji prodor u sitnije pore tla i doticaj sa nepristupačnim, slabo pokretnim hranjivima koje korijen ne može usvojiti.

"Glavna prednost mikorizne simbioze na korijenu jest povećanje asimilacijske površine u tlu, te usvajanje hranjiva cijelom površinom čime znatno povećavamo iskoristivost gnojidbe", ističu iz ove tvrtke. Kako dodaju, najveći izazov po pitanju usvojivosti za biljke predstavlja fosfor koji je vrlo podložan prelasku u nepristupačne oblike uslijed pH reakcije tla, te je u tlu iznimno slabo pokretan. Zbog gušćeg rasporeda micelija gljiva i boljeg prodiranja u sitnije pore tla, kažu, puno veća količina fosfora bit će usvojena od strane gljiva i na koncu poslana u organizam biljaka.

Gljive posjeduju i specijalne enzime kojima sve nepristupačne oblike hranjiva prevode u one biljkama dostupne. "Svojim enzimima mikoriza razgrađuje celulozu, lignin i druge teško razgradive polisaharide iz žetvenih ostataka od kojih nastaje organska tvar u tlu i oslobađaju se dodatni elementi biljne ishrane", pojasnili su. Iskoristivost vode iz tla također je jedan od glavnih prednosti ovakve vrste zajednice. Omogućeno je usvajanje vode iz dubljih slojeva tla do kojih sam korijen ne bi mogao doprijeti. Čak 70 posto sastava gljiva čini upravo voda, putem koje hranjive tvari, enzimi, hormoni i druge tvari dolaze do biljke.

Također, površina korijena povezana s mikoriznim gljivama puno je otpornija na napade patogenih gljiva iz razloga što je njima za infekciju potreban korijen, a ne druga gljiva. Mikorizne posjeduju i određene mehanizme zaštite koji djeluju repelentski na patogene gljive, a pozitivno utječu i na cjelokupnu strukturu tla, te mikrobiološku aktivnost.

"Glavni odgovorni sastojak je glomalin, glikoprotein kojeg proizvode isključivo mikorizne gljive, a osnovna funkcija u tlu mu je povezivanje nestrukturiranih agregata tla i povećano formiranje humusa što indirektno utječe na bolje zadržavanje vode i hranjivih tla u rizosferi", zaključuju iz tvrtke Timac Agro.