Potrebe ratarskih kultura za dušikom

Dušik se u tlu nalazi u organskom i anorganskom obliku. Organski oblici najčešce sadrže 90-98% dušika koji se nalazi u sastavu organske materije tla (humus, polurazgrađeni biljni i životinjski ostaci, proteini, nukleinske kiseline). Ovaj dušik biljke ne mogu direktno koristiti u ishrani i za njih on ima važnost kao rezerva hranjivih tvari.

Da bi biljka mogla usvojiti dušik i iskoristiti ga, on mora biti u anorganskom obliku (nitratni i amonijski oblik). Sadržaj ovih dostupnih oblika dušika u tlu je nizak i najčešće čini 2 do 10% ukupnog dušika.

Potrebe ratarskih kultura za dušikom ovise o kulturi, zemljišti, sorti ili hibridu te uvjetima uspijevanja. Niže u tablici predstavljene su potrebe najvažnijih ratarskih kultura za dušikom, i to za 1 t prinosa s odgovarajućom vegetativnom masom.

Preporuke za primjenu dušika prema kulturama

Preporuke za primjenu dušika po fazama razvoja pojedinih kultura su okvirne, a točne količine primjene ovisit će o rezultatima analize zemljišta, predusjeva i karakteristika sorte tj. hibrida.

Pšenica

Za proizvodnju 1 t pšenice (uključujući masu stabljika i korijena) potrebno je 27 kg N, što znači da za prinos zrna od 5 t/ha pšenici treba osigurati oko 135 kg/ha N. U jesenskoj primjeni treba unijeti oko 30-50 kg/ha čistog dušika. Količina hranjivih elemenata koju pšenica usvaja povećava se u fazi busanja i tako aktivno usvajanje traje sve do kraja faze klasanja. Nedostatak dušika u ovom razdoblju sigurno vodi smanjenju prinosa.

Primjena odgovarajuće količine dušika u odvojenim prihranama osigurava biljci stalnu opskrbu dušikom, a proizvođačima omogućava fleksibilnost reagiranja na izmjene vremenskih prilika. U prvoj proljetnoj prihrani primjenjuje se 40-70 N kg/ha, u fazi vlatanja 30-35 N kg/ha. Treća prihrana s najviše 15-20 kg/ha u fazi klasanja, preporučuje se za postizanje ciljanog prinosa, ako ima dovoljno vlage za usvajanje gnojiva.

Kukuruz

Računajući na 10 tona prinosa, kukuruzu je potrebno oko 280 kg/ha dušika tijekom razdoblja vegetacije. S obzirom da i tlo ima svoj kapacitet opskrbljenosti dušikom, za dobar prinos dovoljno je primijeniti 150-180 kg/ha dušika na početku vegetacije. Ako se unese 90 kg/ha dušika prije sjetve, ostatakom od 60-90 kg/ha N kukuruz treba prihraniti do faze 4 lista.

Suncokret

Za prinos sjemena od 3 t/ha i odgovarajuću vegetativnu masu, suncokret iz tla iznese 120-150 kg dušika; zajedno sa sjetvom preporučuje se unos startne doze dušika od 40-70 kg/ha. Treba izbjeći unošenje velikih količina ovog elementa da ne bi došlo do pretjeranog razvoja nadzemne mase na štetu količine i kvalitete sjemena ili smanjenja otpornosti na bolesti i sušu. Tijekom vegetacijskog razdoblja ne preporučuje se unošenje dodatnih količina dušika.

Šećerna repa

Uz postojeće rezerve hranjivih elementa u tlu, tijekom proizvodnje šećerne repe obično je dovoljno dodati oko 80-120 kg/ha dušika. Nedostatak dušika kod šećerne repe smanjuje prinos, dok previše dušika može dovesti do niskog sadržaja šećera. Ukoliko ima dovoljno vode u tlu, tijekom prvih 100 dana vegetacije šećerna repa će usvojiti 2/3 od ukupno potrebne količine dušika.

Soja

Za 1 t prinosa zrna soja iznese oko 100 kg N/ha. Prije sjetve treba dodati oko 40-50 kg N/ha, a s obzirom da se soja nitrofiksacijom opskrbljuje dušikom iz zraka, prihrana soje dušičnim gnojivima u daljem tijeku vegetacije nema učinka.

Koja dušična gnojiva odabrati?

Od ukupne količine potrebnog dušika, biljka 90% usvaja u obliku nitrata. Kada se koriste gnojiva koja ne sadrže dušik u nitratnom, već u amidnom obliku (urea), onda ovaj amid mora prijeći u nitrat kako bi ga korijen biljke mogao usvojiti.

Tijekom ove konverzije dolazi do oslobađanja plinovitog amonijaka (odnosno gubitka dušika kroz isparavanje). Na 28 oglednih polja u Velikoj Britaniji ustanovljeno je da se poslije primjene uree na obradivom zemljištu izgubi 22% amonijaka (odnosno dušika iz gnojiva), dok postotak gubitka dušika u plinovitom obliku iz KAN-a ili AN-a ne prelazi 2%.

Stoga ureu treba primijeniti tako da se gubitci amonijaka u vidu plina svedu na minimum, a učinkovitost dušika maksimalizira. Ugradnja u tlo i uvjeti pojedinog područja, koji pogoduju procesu transformacije amidnog oblika dušika u nitratni - niža pH vrijednost tla i dovoljno vlage - daje prednost primjeni uree, pogotovo kada se traži visok učinak gnojiva u trenutku primjene (46% dušika u usporedbi sa 27% u KAN-u).

Učinkovitost i u nepovoljnim vremenskim uvjetima

U strnim žitaricama ureu treba primjenjivati neposredno pred kišu i u kasnijim fazama razvoja. U usporedbi s proljetnom primjenom, tijekom kasnije primjene više temperature i vlažnost zraka između redova biljaka ubrzavaju transformaciju amidnog u nitratni dušik. U područjima s manje padalina KAN 27 N pogodniji je za primjenu budući da je u situacijama nedostatka vode učinak dušika iz KAN-a veći, nego što bi bio iz uree.

S druge strane, visoka učinkovitost KAN-a i pri nepovoljnim vremenskim uvjetima omogućava bezbrižnu primjenu i željeni učinak na prinos. KAN sadrži i 12,5% CaO (vapna) i ima samo polovinu učinka zakiseljavanja tla za razliku od uree koja uopće ne sadrži vapno.

KAN 27 N i prilirana urea imaju granule različitih karakteristika. Sa gustoćom od 650-700 kg/m³ i sitnim priliranim granulama ujednačeno raspršivanja uree postaje teže sa povećanjem radnog zahvata. Testovi rasipanja pokazuju neujednačeno raspršivanje uree pri radnim širinama iznad 15 m čak i po mirnom vremenu (25 %).

S druge strane, KAN 27 N, kao i granuliranu ureu, moguće je rasipati s minimalnim odstupanjem od norme raspršivanja (ispod 5 %) pri radnoj širini od 24 m. Zbog veće specifične težine i krupnijih granula, KAN se može ravnomjerno distribuirati i do radnog zahvata od 48 m.

Za više informacija možete se obratiti tvrtki Borealis L.A.T. Hrvatska d.o.o. na jedan od niže navedenih kontakata.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor