Poljoprivredni institut Osijek tradicionalno okupio i nagradio proizvođače

Na Poljoprivrednom institutu Osijek održano je tradicionalno okupljanje proizvođača koji siju njihove sorte i hibride. Skup izvođača demonstracijskih pokusa doveo je ove godine na osječku adresu čak 90 proizvođača, a bila je to prilika i za uručenje priznanja najboljim.

"Iako se posljednjih 15 godina sjeme osječkih kultivara intenzivno širi izvan Hrvatske i prodaje diljem Europe, Azije i Afrike, moramo otvoreno reći da je za nas najvažnije domaće tržište", istaknuo je uvodno dr. sc. Hrvoje Plavšić, znanstveni suradnik Instituta, zahvaljujući se poljoprivrednicima na povjerenju u domaći sortiment te promotorima i drugim zaposlenicima Instituta.

Kako je rekao, ni najbolji materijal na svijetu ne može dati rezultat bez osobe koja će ga kvalitetno sijati i promovirati. Usporedio je to s lancem: “Ako sve karike nisu posložene, rezultati će biti slabi”. Time je slikovito opisao dugogodišnju suradnju najstarije znanstveno-istraživačke institucije, ne samo u Hrvatskoj nego i u ovom dijelu Europe, s poljoprivrednim proizvođačima.

Sve što trebate, Institut ima za ponuditi

Institut, naime, postoji od 1878. godine, a oplemenjivanjem se bavi od 50-ih godina prošlog stoljeća.

Glavne kulture Poljoprivrednog instituta Osijek su kukuruz, soja, ozima pšenica i lucerna. Uz njih, u ponudi su i hibridi uljane repice te sorte ozimog i jarog graška, pšenoraži i jarog ječma.

U novije vrijeme Institut je dodatno proširio asortiman hibridima suncokreta te sortama raži i zobi.

"Ukratko, gotovo sve ratarske kulture koje se siju na poljima u Republici Hrvatskoj, naš Institut može ponuditi", istaknuo je Plavšić.

Poljoprivredni institut Osijek uvijek nastoji stvarati hibride i sorte vrhunskih svojstava, prvenstveno rodnosti i kvalitete. Potvrđuje to činjenica da je uz prisustvo najznačajnijih svjetskih kuća OS sortiment prisutan u svakom selu i kod većine ili malih ili velikih proizvođača.

I ne samo to, uz konstantno povećanje prodaje na hrvatskom tržištu svakako treba spomenuti i to da je sa svojim sortimentom danas prisutan u više od 25 zemalja u Europi, Aziji i Africi.

Predstavljeni hibridi kukuruza

Miroslav Salajić ispred Odjela za oplemenjivanje i genetiku kukuruza predstavio je hibride kukuruza. Osim već dobro poznatih hibrida kukuruza, istaknuo je OS 3397, hibrid nove generacije iz FAO grupe 300 koji je već i prije izlaska na tržište dokazao svoju rodnost i stabilnost, kako u RH tako i izvan naših granica.

Uz njega je izdvojio OS 3722 koji je u usporedbi s hibridom OS 3397 nešto nižeg rasta i stvoren za proizvođače koji vole guste sklopove, ali je i još jedan hibrid nove generacije te ono što proizvođači danas traže. Rodan, stabilan i raniji materijal

"Tko kukuruz voli sijati na 18 cm, to je hibrid za njega", poručio je.

Predstavio je i Sigurson, hibrid iz srednje FAO grupe 400, još uvijek najzastupljenije uzgojne grupe na našem proizvodnom području. Kao i gotovo svi iz grupe novih materijala, i ovaj podnosi gušći sklop, a što je i osnova visokih prinosa. Dobro otpušta vlagu, stabilan je te otporan na polijeganje.

"Dodat ću i naš hibrid OS 4397, također FAO grupa 400 koji je nešto malo višeg rasta od OS 3722. No, sva tri hibrida imaju moderan izgled kukuruza. Kad kažem moderan, mislim na uspravne listove koji podnose guste sklopove", dodao je.

Napomenuo je i kako je nužno, da bi ostvarili puni potencijal prinosa, postići sklop na barem 75.000 biljaka ukoliko je namjena proizvodnja za zrno.

Podsjetio je i da je prošla godina bila još jedna od izazovnih, a s navedenim hibridima, ističe, mogu se ostvariti bolji prinosi - otporniji su na bolesti, polijeganja i sve značajnije štetnike.

Kako do uspješnog uzgoja soje?

Dr. sc. Tomislav Duvnjak s Odjela za oplemenjivanje i genetiku industrijskog bilja osvrnuo se posebice na soju čija je proizvodnja sve izazovnija, posebno posljednje dvije godine zbog promjene klimatskih prilika.

Jedan od načina kako se izboriti s vremenskim uvjetima svakako je sorta. Međutim, upozorio je, sorta nije čudo i ne može riješiti sve probleme.

"Ona je inicijalni dio, a veliku pažnju treba posvetiti agrotehnici. Ako sijemo u loše pripremljeno tlo, ako ga loše analiziramo, ako sijemo s lošim strojevima, nekvalitetno, teško da ćemo moći kasnije nešto popraviti", savjetovao je posebice aludirajući na poljoprivrednike da obavezno naprave analizu tla, no isto tako pripaze tko ju radi i tko daje preporuke.

Predstavljajući novi sortiment, izdvojio je OS Nevenu, sortu ranije grupe zriobe, koja je pogodna za zapadne lokacije, a na slavonskim lokacijama i za postrnu sjetvu.

"Osim što ima veliki udio mahuna sa četiri zrna, njegova prva mahuna podignuta je nešto više od tla, što je naravno pogodno za žetvu, odnosno smanjenje gubitaka u žetvi", dodao je.

Najveći problem kod postrne sjetve, svakako je manjak oborina. Kaže kako mnogi smatraju da je problem suša. Međutim, puno veći su visoke temperature.

"Kad pogledate 2024. i 2025., na osječkom je području soja ipak bila bolja '25. nego '24. bez obzira što je lani bilo manje kiše. Što je bio problem? U 2024. je u srpnju prosječna temperatura u odnosu na godišnji prosjek bila 3,6 stupnja viša, a u kolovozu 4,8 stupnja viša", podsjetio je.

Međutim, lipanj je bio značajno topliji od prosjeka, ali isto tako u lipnju je, barem u Osijeku pala samo jedna litra kiše, a trebalo je 80 litara da bi zadovoljili prosjek.

"Jako dobro znate da je šesti mjesec izuzetno važan za vegetacijski porast soje koja je u takvim prilikama ostala niska", pojasnio je i ponovio da je za dobar uzgoj bitno sve - od sortimenta preko agrotehnike do kvalitetno izvedene žetve.

O stanju ozimih žitarica govorio je dr. sc. Ivan Abičić s Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica koji radi na oplemenjivačkom programu ječma. Prva prihrana je itekako bitna, naveo je, jer je u ovoj fazi cilj da se broj sekundarnih vlati pokuša povećati maksimalno uz očuvanje konusa rasta.

"Ono što nam predstoji dalje je tempirati drugu prihranu ovisno o tome tko što proizvodi i za koju namjenu", dodao je pojašnjavajući da primjerice kod pivarskog ječma ne treba pretjerivati s gnojidbom.

Pokusna polja su "ogledalo u svijet"

Zdenko Šestak, promotor Poljoprivrednog instituta Osijek s dugogodišnjim iskustvom u sjetvi pokusa, ukazao je na važnost održavanja pokusne mreže hibrida i sorti. Pokusna polja oduvijek su jedan od najvažnijih mjesta i načina za predstavljanje sortimenta oplemenjivačke kuće. Dugogodišnji rad oplemenjivača prvi put se pokazuje na tim poljima.

Međutim, ukoliko sam pokus nije odrađen na najbolji način (kvalitetno tlo, vrhunska agrotehnika i, naravno, uska suradnja s oplemenjivačima od sjetve pa sve do žetve), rezultat će izostati.

"Upravo stoga su poljoprivredni proizvođači koji postavljaju mrežu pokusa naši najvažniji promotori poslije zaposlenika jer o njima ovisi kako će nekih hibrid ili sorta biti prikazani i kakav će rezultat ostvariti“, naglasio je Šestak.

Institut dugi niz godina gradi mrežu pokusa u suradnji s proizvođačima, a nerijetko su se izredale i tri generacije pokusara u pojedinim obiteljima s područja cijele Republike Hrvatske. Naravno, uvijek ima prostora za proširenje mreže pokusa i podizanje istih na još višu razinu.

Na tome se konstantno radi zbog čega je tako i ovaj Skup odlična prilika za stjecanje novih znanja, razmjenu iskustava i informacija, a s Instituta se iskreno nadaju nastavku ovakve vrste suradnje.

Dodjela priznanja za postignute rezultate

Poljoprivredni institut Osijek ove je godine uručio pet priznanja svojim proizvođačima za postignute rezultate, a izbor, istaknuli su, nije bio nimalo lak.

Fabijan Novak iz Gole dobio je priznanje za najviši ostvareni urod zrna s hibridom Filigran u 2025. (15 906 kg/ha) dok je Zvonimir Šantak iz Sopja dobio priznanje za najviši ostvareni urod silaže s hibridom Rudolfov 60 u 2025. (60 862 kg/ha).

Priznanje za najuredniji demonstracijski pokus OS hibrida kukuruza u 2025. pripalo je Nikoli Šlabeku iz Novačke. Darko Križe iz Topolovca dobitnik je priznanja za dugogodišnje partnerstvo (30 godina) i uspješnu suradnju u organizaciji demonstracijskih pokusa.

Za izraziti trud u organizaciji demonstracijskih fokusa i promociji hibrida nagrađen je Miroslav Bartolović iz Alilovaca koji svake godine organizira Dan polja kukuruza na koji dolaze proizvođači iz cijele Požeške kotline.

Ponosan na gotovo 70 tona silaže po hektaru je Zvonimir Šantak koji će i ove godine u sjetvu osječkih hibrida kukuruza.

"Uz ovaj što mi je donio priznanje, Rudolfov 60, sijat ću hibride Lila i Singular", ponosan je mladi poljoprivrednik koji ne odustaje ni od soje, a na upit koja sorta - odmah uzvraća - pa neka najbolja s Instituta.

"Sijemo ranije hibride iz FAO grupe 300 jer nam to nam najviše odgovara zbog otpuštanje vlage radi sušenja kukuruza. A za silažu sijemo i hibride iz kasne grupe 500 jer su pokazale fenomenalnu kvalitetu", rekao nam je i dobitnik priznanja Nikola Šlabek koji se bavi tovom junadi te uzgojem hrvatskih hladnokrvnjaka.

Kako je rekao, sije isključivo domaće hibride od domaće kuće odnosno osječkog Instituta.

"Gledajte, ti su hibridi proizvedeni u našim klimatskim uvjetima i ne može biti kvalitetnije i pogodnije", naglasio je.

Biraju samo domaći sortiment

Prednost osječkom sortimentu daje i Boris Đukić iz Slatine koji sije OS hibride kukuruza Kulak, Tomasov i Filigran te OS sorte pšenica Brku, Indiru i Kraljicu.

"Pšenica odlično izgleda iako bi nam dobro došla koja kiša jer je očit manjak oborina", dodao je Đukić koji će u sjetvu kukuruza iza Uskrsa.

Ništa manje zadovoljan nije ni Slobodan Stanković iz Belog Manastira koji će sijati kukuruz na 25 ha i suncokret na nešto više od 25 ha, dakako osječkog sortimenta, s tim da je jesenas posijao nekih 18 ha OS sorte pšenice Brko.

"Brko mi se pokazao kao jedna dobra priča što se tiče pšenice, izuzetno je stabilna sorta", pohvalio je Stanković koji je lani imao i više nego dobar prinos kukuruza.

"Imao sam neku sreću jer sam sijao u tri različita atara na 10-ak hektara i da je padala kiša. Najbolje mi se pokazao Filigran koji je dao 12 tona po hektaru", ispričao nam je ovaj poznati baranjski proizvođač kulena.

Cijelu paletu osječkog sjemena sije Marija Stanković iz Svetog Đurađa. Kako nam je rekla, suradnja je to koja traje 20-ak godina, a ove će u sjetvu krenuti s nekim od OS sorti soje kao što su Lucija ili Korana i hibridom kukuruza OS 3397.

Kod suncokreta se odlučila za hibrid Victory CL. Na njenim poljima već dobro niču osječke sorte pšenice i ječma.

"Sve je super. Nemam uopće nikakve zamjerke", ponosno je istaknula Marija koja se s obitelji bavi uslužnim tovom svinja za Belje. Riječ je o čak 630 grla.

Velik interes i odaziv proizvođača iz cijele države pokazali su kako je ovo događanje važna poveznica između Instituta i promotora OS sortimenta na poljoprivrednim površinama diljem Republike Hrvatske. Poljoprivredni institut Osijek zahvaljuje se svim proizvođačima na povjerenju, vjernosti i podršci te želi uspješnu sezonu s OS sortama i hibridima!