Na parceli ovog poljoprivrednika, najveći prinos među RWA sortama, ostvarila je nova sorta Kilas.
U organizaciji Ministarstva poljoprivrede i Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede na parceli Alena Šopara iz Murskog Središća postavljen je pokus ozime pšenice raznih sjemenskih kuća.
Tvrtka RWA Hrvatska je u njemu imala šest sorti. Najveći prinos među RWA sortama, ostvarila je nova sorta Kilas s 9.540 kg po hektaru, a prosjek RWA sorti je bio 8.883 kg po hektaru.
U tablici možete vidjeti i ostale vrijednosti svih sorti:
Najveći sadržaj proteina od 14,3 posto imao je stari, pouzdani Graindor, a glutena nova sorta Solenzara.
U donjem grafikonu možete vidjeti ove vrijednosti.
Solenzara je sorta najnovije generacije namijenjena za rekordne prinose. Krušna pšenica, brkulja, koja je izuzetno prilagodljiva za sva uzgojna područja.
Po vegetaciji je srednje rana sorta, klasa otprilike u isto vrijeme kao i sorta Sofru. Pripada u kvalitetnu grupu B2, a visina biljke je oko 4 cm viša od Sofru.
Otpornost na žutu hrđu je dobra, a na Septoriju tritici, smeđu hrđu, pepelnicu i fuzarium prosječna. Hektolitarska masa je prosječna, a sadržaj proteina prosječan do dobar. Najveći utjecaj na prinos ima broj klasova po metru kvadratnom.
Traži prihranu s dušikom u tri obroka u ukupnoj količini od 100 do 140 kg N/ha. Na početku busanja 40 do 60 kg, na početku vlatanja 40 do 50 kg i prije klasanja 20 do 30 kg. U slučaju prebujnog usjeva, potrebno je primijeniti regulator rasta koji se primjenjuje u fazi EC 30 (na početku vlatanja). Optimalni rok sjetve je od 10. do 30. listopada, a norma sjetve u ovom periodu je 380 do 420 klijavih zrna/m2 (190 do 210 kg/ha).
Kilas je također najnovija visokoprinosna krušna pšenica, brkulja, koja ima odličnu otpornost na polijeganje. Klas je bijele boje, a sorta pripada u B1 kvalitetnu grupu.
Po vegetaciji je srednje rana (klasa otprilike u isto vrijeme kad i Sofru), a visina biljke je oko 8 centimetara viša od sorte Sofru. Otpornost na žutu i smeđu hrđu je dobra, a na Septoriju tritici, fuzarium i pepelnicu srednja. Najveći utjecaj na prinos kod ove sorte ima broj klasova po metru kvadratnom.
Traži prihranu s dušikom u tri obroka u ukupnoj količini od 100 do 140 kg N/ha. Na početku busanja 40 do 60 kg, na početku vlatanja 40 do 50 kg i prije klasanja 20 do 30 kg.
Zbog njezine dobre otpornosti na polijeganje, nije potrebno primijeniti regulator rasta. Optimalni rok sjetve je od 10. do 30. listopada, a norma sjetve u ovom periodu je 400 do 430 klijavih zrna/m2 (190 do 210 kg/ha).
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Partner
RWA Hrvatska d.o.o.
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Planulo polje pšenice, vatrogasci upozoravaju na 5 stvari koje svaki ratar mora provjeriti
Žetvu pšenice najbolje započeti u kasno prijepodne: Ciljajte 13,5 % vlage
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zeleni pokrov: Već 50 eura po hektaru može donijeti trostruku korist
Profitabilna žetva vraća uljanu repicu na naša polja
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
Za ovakve prinose hektolitar mora biti barem 80.Ovo su neki mikropokusi,pa po meni nisu baš mjerodavni.Također sijem sofru i ove godine je dala skromnih 5t /ha,ali ostale sorte u okolici su imale prinose 3-3,5t/ha.