Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stanje usjeva
  • 30.10.2023. 15:00

Pogoršani izgledi za prinos ljetnih usjeva u jugoistočnoj Europi

U većem dijelu Europe prva polovica jeseni bila je najtoplija ili jedna od najtoplijih u zapisima JRC MARS od 1991. godine.

Foto: Depositphoto/Xalanx
  • 2.030
  • 129
  • 0

Listopadsko izdanje biltena JRC MARS - Praćenja usjeva u Europi pokazuje naniže reviziju prognoze prinosa za kukuruz u zrnu za dva posto, suncokreta za pet posto i blagu reviziju naviše za ostale ljetne kulture.

Smanjenje prinosa kukuruza i suncokreta je posljedica pogoršanih izgleda u Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Grčkoj. Izuzetno topla prva polovica jeseni pogodovala je usjevima na sjeveru Europe.

Topla jesen na sjeveru, suša na jugu i jugoistoku

U većem dijelu Europe prva polovica jeseni bila je najtoplija ili jedna od najtoplijih u zapisima JRC MARS od 1991. godine. Većini regija, posebno europski sjever, imali su blage temperature, u kombinaciji s povoljnom vlažnošću tla i visokom razinom osunčanosti. To je rezultiralo povoljnim uvjetima za nastavak rasta, sazrijevanja i žetve ljetnih usjeva, kao i za pripremu polja i sjetvu ozimih usjeva.

U Hrvatskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovenijij i dijelovima Ukrajine visoke temperature, u kombinaciji s vrlo izraženim deficitom oborina i negativnim vodnim balansom uzrokovale su da je tlo suho i tvrdo. To je onemogućavalo obradu zemlje i sjetvu ozimih kultura, u prvom redu uljane repice.

Problemi su se javili i kod nicanja već posijanih usjeva u dijelovima Mađarske, Bugarske, Rumunjske i Grčke. Deficit padalina je bio izraženiji na sjeveru Afrike, posebno u centralnim i istočnim područjima Magreba, posebno u sjevernim i centralnim dijelovima Tunisa. U Estoniji i Finskoj je previše vlage koja ometa sjetvu i nicanje ozimih usjeva.

Rekordno visoke temperature

U većini Europe prosječne dnevne temperature su među tri najtoplije prema njihovom mjerenju od 1991. Dijelovi Pirenejskog poluotoka Francuska, Italija, Balkanski poluotok, zapadna i južna Turska imali su više od 20 dana sa zabilježenim maksimalnim dnevnim temperaturama iznad 30ºC. U dijelovima Turske su uočene nešto hladnije temperaturne anomalije između 0,5 i 2ºC ispod prosjeka.

U Hrvatskoj i Sloveniji u listopadu je bilo znatno toplije i suho vrijeme u odnosu na prosjek, s većim razmacima između oborina. U kombinaciji s prethodnim poplavama to je rezultiralo s niskim prinosom travnatih površina.

Dobri izgledi za prinos

Promatrano razdoblje u listopadu je u Hrvatskoj bilo vrlo toplo s temperaturama iznad prosjeka. Do poboljšanja je došlo zahvaljujući padalinama. Žetva suncokreta je završena zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima, a kasnila je berba kukuruza zbog kasne proljetne sjetve.

Kukuruz 2023. se uz sve nedaće "izvukao" - ali ne i otkupnom cijenom?

Očekivani prinosi su generalno dobri, osim za područja pogođena olujama, tučom i poplavama tijekom ljetnih mjeseci. Tempo sjetve ozimih usjeva je za sada dobar, a dobri su uvjeti za klijanje i nicanje, osim u područjima duž granice s Mađarskom i Srbijom. Oborina je bilo oko 22. rujna i sredinom listopada.


Tagovi

JRC MARS Bilten stanja usjeva Stanje usjeva Kašnjenje sjetve Sušna područja Manjak oborina


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.