Trenutno je zasijano oko 90% ugovorenih površina, rekao nam je Miroslav Periškić iz Hrvatske industrije šećera te predstavio novitet u zaštiti kraljice ratarskih kultura.
U 2026. godini ugovorena je sjetva šećerne repe na površini od 7.500 hektara, što predstavlja povećanje od oko 5% u odnosu na 2025. kada je bilo približno 7.200 hektara.
Prema riječima Miroslava Periškića, koordinatora sirovinskih poslova Hrvatske industrije šećera (HIŠ), trenutno je zasijano oko 90% ugovorenih površina.
Preostali dio odnosi se na južni dio sirovinskog područja (okolica Županje). te krajnji zapadni dio proizvodnih površina, gdje se sjetva tradicionalno obavlja među posljednjima zbog vlažnijih tala. Proizvođači ondje čekaju povoljnije uvjete kako bi se tlo dovoljno prosušilo za nastavak radova.
Ovu godinu obilježavaju i određene izmjene u sustavu nacionalnih potpora za proizvodnju šećerne repe.
Riječ je o tzv. "de minimis“ potpori, odnosno plaćanjima iz nacionalnog proračuna na temelju Programa potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje 2023. – 2027. godine. Prema prijedlogu Ministarstva poljoprivrede, godišnja omotnica za ova plaćanja za 2026. i 2027. povećana je na dva milijuna eura, što je porast od oko 54%. To je povećanje omotnice omogućilo da i jedinična potpora po hektaru za 2026. i 2027. godinu bude povećana.
Glavnina će ove nacionalne potpore biti usmjerena malim i srednjim proizvođačima. Tako će potpora za prvi razred, koji obuhvaća površine za prvih 40 hektara pod šećernom repom, iznositi 720 eura po hektaru. Za drugi razred, koji će prema izmjenama Programa obuhvatiti površine od 40 do 100 hektara, predviđen je limit potpore od 620 eura po hektaru, dok će za površine iznad 100 hektara potpora iznositi 120 eura po hektaru.
Maksimalan iznos "de minimis“ potpore po korisniku povećan je s dosadašnjih 20.000 na 50.000 eura tijekom trogodišnjeg razdoblja, što bi, prema očekivanjima, trebalo dodatno potaknuti dodatni interes manjih i srednje velikih proizvođača i tako povećati proizvodnju u idućem razdoblju.
Druga dobra vijest za proizvođače šećerne repe je u vezi s povećanjem maksimalnog jediničnog iznosa proizvodno vezanih plaćanja (PVP), također za 2026. i 2027. Ovo je omogućeno izmjenama Strateškog plana ZPP, koje je na prijedlog Ministarstva odobrila Komisija uz početak primjene od ove 2026. godine. Tako je dosadašnji limit ove potpore povećan sa 541 eura na 643 eura po hektaru. Ova PVP plaćanja se primjenjuju na isti način za sve proizvođače, neovisno o veličini zasijanih površina.
Navedenim dvjema izmjenama potpora proizvođačima šećerne repe, koja se u oba slučaja isplaćuje po jedinici površine, Hrvatska će od ove godine biti pri samom vrhu EU, što pokazuje kako Vlada i Ministarstvo poljoprivrede daju stratešku važnost očuvanju ove proizvodnje.
"Među novitetima u proizvodnji ističe se i novi herbicid Rinpode, koji zamjenjuje prošlogodišnji Debut. Riječ je o pripravku proizvođača Corteva, koji se pokazao izuzetno učinkovitim u suzbijanju korova poput abutilona i ambrozije", pojašnjava Miroslav Periškić.
Ipak, njegova primjena zahtijeva strogo pridržavanje uputa. Doze se kreću od 20 do maksimalno 26 mililitara po hektaru, a zbog hormonalnog djelovanja postoji rizik od fitotoksičnosti, osobito u kombinaciji s pripravcima na bazi klopiralida, s kojima se ne smije miješati.
Dodatna ograničenja se odnose na temperature prilikom primjene, razlika između dnevne i noćne temperature ne bi smjela prelaziti 12 stupnjeva. Primjerice, ako dnevna temperatura iznosi 20 stupnjeva, noćna ne bi smjela pasti ispod 8 stupnjeva. Primjena se ne preporučuje ni pri temperaturama višim od 24 stupnja, a obavezna je uporaba okvašivača.
Šećerna repa u Hrvatskoj pred prekretnicom: Koji su proizvodni, klimatski i tržišni izazovi?
Rinpode se, kaže, preporučuje i u Smart tehnologiji uzgoja šećerne repe, posebice za suzbijanje štira, koji je otporan na herbicid Conviso Smart, osnovni pripravak za kontrolu korova u toj tehnologiji. U takvim slučajevima preporučuje se dodatna primjena Rinpodea tijekom druge aplikacije herbicida Conviso One.
Stručni timovi redovito obilaze proizvođače i pružaju savjete o pravilnoj primjeni svih zaštitnih sredstava, uključujući herbicide i insekticide. Proizvođačima se preporučuje da se za sve nedoumice obrate nadležnim tehnolozima kako bi pravovremeno dobili potrebne informacije.
"Trenutno se usjevi nalaze u fazi nicanja i primjene prvih herbicidnih tretmana, što je ujedno i razdoblje povećanog rizika od napada štetnika. Posebnu opasnost predstavlja repina pipa, koja se u ovoj fazi smatra najznačajnijim štetnikom", kaže Periškić, te dodaje: "Zbog toga je nužan redovit monitoring usjeva, osobito u najtoplijem dijelu dana kada je štetnik najaktivniji".
Proizvođači trebaju obratiti pozornost na znakove prisutnosti, poput oštećenih ili potpuno nestalih kotiledona, često u obliku kružnih oaza unutar polja. U slučaju pojave štetnika, potrebno je odmah kontaktirati Sirovinsku službu Hrvatske industrije šećera kako bi se pravovremeno proveo tretman
Od ukupno zasijanih površina, na oko 70% repa je već izniknula, dok se preostalih 20% još uvijek nalazi u fazi nicanja. Riječ je uglavnom o kasnijim sjetvama iz kraja ožujka i početka travnja. U idućih desetak dana očekuje se završetak sjetve i provođenje prvih herbicidnih tretmana na većini površina.
Proizvođače se također upozorava na važnost pravilnog planiranja zaštite usjeva. Kod konvencionalnih sorti preporučuje se razmak između tretmana od sedam do maksimalno deset dana, uz tri do četiri ponovljene aplikacije. Kod Smart tehnologije razmak između prve i druge primjene iznosi u prosjeku 15 dana.
Posebna pažnja mora se posvetiti higijeni prskalica i poljoprivredne opreme. Naime, nedovoljno očišćeni uređaji nakon tretiranja drugih kultura mogu uzrokovati fitotoksičnost i oštećenja na usjevu šećerne repe. Upravo zbog toga pravilno pranje i održavanje opreme ima ključnu ulogu u zaštiti proizvodnje.
"Preporučena količina vode u prvim herbicidnim tretmanima iznosi oko 150 litara po hektaru. Također, obavezna je primjena okvašivača uz herbicidne i insekticidne pripravke kako bi se spriječilo ispiranje sredstva, osiguralo bolje prianjanje i postigao maksimalan učinak u suzbijanju korova i štetnika", zaključuje Periškić.
Svi zainteresirani za više informacija o mogućnostima uzgoja šećerne repe u kooperaciji pozvani su ispuniti donji obrazac.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]Fotoprilog
Tagovi
Autor
Partner
Hrvatska industrija šećera d.d.
Ulica Grada Vukovara 269g,
10000 Zagreb,
Hrvatska
tel: +385 (0) 99 80 55 411,
e-mail: miroslav.periskic@secerana.eu
web: https://secerana.eu/
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Danas repu sije onaj koji MORA ili onaj ko je u nekom dilu sa HIŠ-om! Ko su oni koji MORAJU- kojima je ostao dug iz prijašnjih godina,koji su u gospodarskom programu za dodjelu državnog polj. zemljišta napisali š.repa,koji su za eu fondove pisali š.repa Druga branša- oni kojima je interes nešta drugugo pa a mogu doč do toga samo ako posiju koji ha š.repe! I to je današnja stvarnost naše famozne najpoticajnije i naj naj KRALJICE SVIH KULTURA kako je dotični nazivaju!
Marta Radić
prije 1 mjesec
Tako je Vi ste u pravu , uvjek postoji razlog , kao i u skijaškom savezu , đudo savezu i dr.
slobodan rajić
prije 1 mjesec
Postoji razlog zašto se potiče sjetva repe i duhana.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Da , čudno..mi govorimo kako je šećer nezdrav , kako je duhan štetan , a potićemo proizvodnju šećera čak sa 750 eura hektar , a duhan sa 2000 eura hektar....to samo u RH ima...nije to čudno , u nas je sve naopako. Umjesto da potočemo zdravu proizvodnju , mi potičemo bolesnu proizvodnju , onda pričamo kako smo bolesna nacija , kako trošimo puno lijekova , kako mam je zdravstveni sustav opterečen i dr. Ono što je zanimljivo da poticaji u poljoprivredi padaju , ne isplačuju se planirano , svake godine nas zakidaju , a jedino šećernoj repi rastu....!!!!
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Pa Marta ko daje poticaj iz čijeg đepa! Zašto se subvencionira šečer kao strateski proizvod, pa tako se može reč ove godine subvenciiniramo proizvodnju marihuane kao strateškog proizvoda! Moli??? Jer šečer stvara ovisnost ko i duhan i alkohol i kolko ima diabetičara i ti subvencioniraš Šečer! Pa ja mislim da onda da je prije pšenica strateški proizvod a ne šečer! Ili bilo šta drugo da isplačuješ 750 e/ ha poticaj! Pa zašto nebi bilo dodatno za 1l predanog( prodanog )mljeka 0,75 centi naprimjer???
Marta Radić
prije 1 mjesec
Hm , to znači po predhodnom komentaru , da država subvencionira šećeranu , a ne proizvođače ili sam krivo shvatila???
TinkiVinki
prije 1 mjesec
Ja nemogu vjerovat umjesto da priča ide u smjeru HIŠ ce vam omogučit NEŠTA (nebitno šta) pa sijte repu, več se busaju u prsa sa poticajem od 700e/ ha pa to je novac poreznih obveznika a ne od HIŠ-a, pa nek HIŠ da dio potpora ili cjenu repe veču pa se onda busajte i pravite pametni! A ne glupi poljoprivrednici HIŠ-u i državi služe ko vešmašina za pare! Sram vas i stid bilo!Gdje je tu sad tržište i tržišna politika! Država povečava poticaje a HIŠ za taj iznos dere seljake ko janjad! Nama treba šečerana i 200 podobnika koji rade u njoj a netreba nam tvornica kombajna koja je barem neki k.... napravila( mislim na tvornicu same deutz fahr u županji)! Zašto se nije prisilio talijane ili dalo talijanu kolko se dalo para šečerani da nastave radit a ne nepovratno izgubito 250radnih mjesta! Pljuc i politika i sve ostalo!