Jesenska sjetva
Ovogodišnju sušu, poljoprivrednici u Slavoniji dugo će pamtiti, a njezini negativni učinci, po najvama stručnjaka, mogli bi se osjetiti i u rezultatima poljoprivredne proizvodnje i u 2013. godini. Poučeni lošim iskustvom i visokim štetama od suše, brojni poljoprivrednici u istočnoj Slavoniji nisu se, čini se, dugo morali premišljati što sijati odnosno prikloniti se jesenskoj ili proljetnoj sjetvi. Dobar dio njih odlučio se stoga upravo za jesensku sjetvu u kojoj po pravilu dominira sjetva pšenice.
Prema riječima Luke Lešića iz Poljoprivredno svajetodavne službe Vukovarsko-srijemske županije razlog tomu je čisto praktične naravi. Prema podacima kojima raspolaže ta služba, u prvih deset mjeseci ove godine, na županjskom području palo je svega oko 320 litara kiše po četvornom metru što nije zabilježeno u posljednjih, gotovo pedeset godina.
Pribojavajući se kako bi se sušna godina mogla ponoviti i nagodinu, brojni poljoprivrednici, puno ne mudrujući, priklonili su se praktičnom riješenju i zasijali pšenicu za koju se u proljeće, dok stasava, koliko toliko nađe vlage te joj eventualni kasniji izostanak padalina ne šteti toliko. Pokazalo se to i ove godine u kojoj su proizvođači pšenice još najbolje prošli.
Na području Vukovarsko-srijemske županije ove je jeseni pšenicom zasijano više od 35.000 hektara poljoprivrednih površina. Pšenica je već iznikla i dobro i zdravo izgleda, navodi Lešić. "Što se tiče same sjetve, zbog tvrdog tla, a kojemu je uzrok dugotrajna suša, u pripremu se išlo sa reduciranom obradom tla odnosno izostalo je oranje. Išlo se sa gruberima i teškim tanjuračama. U površinskom dijelu tla napravljeno je međutim dovoljno sitne zemlje da se može obaviti kvalitetna sjetva i mislim da je ovogodišnja sjetva vrlo dobro obavljena", ističe Lešić.
Dotaknuvši se sortimenta u sjetvi pšenice, podsjeća kako je tradicionalno na ovom području prisutna selekcija osječkog Poljoprivrednog instituta i BC instituta iz Zagreba, ali ima i dosta sjemena iz vlastite proizvodnje. Lešić upozorava na opasnost kada se sjeme iz vlastitog uzgoja pomiješa sa kupovnim, deklariranim sjemenom. "Ukoliko je vlastito sjeme zaraženo, a pomješano je sa kupovnim, deklariranim i ispravnim sjemenom poljoprivrednici se dovode u opasnost da će morati zakopati kompletnu proizvodnju koja je eventualno zaraženo sa smrdljivom snijeti. Tko god je to radio nije dobro napravio. Ako je neki poljoprivredni proizvođač odlučio sijati vlastitio sjeme to je trebao učiniti na posebnoj površini, a ne ga mješati sa deklariranim", upozorava taj stručnjak.
Autor: Alen Kuns
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor