Pametnom analizom tla ušteda na osnovnoj gnojidbi i do 60 €/ha, evo kako

"Računica je jednostavno. Analiza i gnojidba 50 hektara tla koštale su me oko dvije i pol tisuće eura, a ušteda na gnojivu je oko 3 tisuće. Dakle, kada bi se gledala samo ova godina, uz još poneki trošak, na nuli sam. No kako sljedeće četiri godine ne moram platiti analizu, očekujem godišnju uštedu od tri tisuće EUR na gnojivu, uz značajno bolju raspodjelu“, opisuje Ivan Sabo glavni razlog zbog čega se ove godine odlučio na varijabilnu gnojidbu. 

Na njihovu polju u Vladislavcima su članovi OPG-a Sabo i tvrtke Novocommerce International, odradili navedenu gnojidbu, koja omogućuje prilagodbu količine i vrste gnojiva prema specifičnim potrebama različitih dijelova polja.

Laboratorijska analiza tla

Jer, čuli smo, tlo na jednoj tabli nikada nije jednoliko – postoje mikrodepresije, rubni dijelovi su često zbijeniji, dok je sredina uglavnom rahlija, što omogućava biljkama lakše usvajanje hranjivih elemenata.

"Prvo je odrađena analiza tla, a naš partner Agricon, koji je vodeći u biljnoj proizvodnji, analizi tla, preporuci gnojidbe te preciznoj i pametnoj poljoprivredi, autom je prošao kroz polje, pri čemu je bio priključen skener koji mjeri elektroprovodljivost tla na dubini od 1,5 metara", istaknuo je Pavao Matić iz Novocommerce. 

Izmjerena je struktura tla i klasificirana prema tipu, od teške gline do lako pjeskovitog, pri čemu se za svaki dio terena kreira određena zona.

"Nakon skeniranja, zone se definiraju i za svaku se uzima uzorak tla. Prije se na velikim površinama uzimalo jedan ili dva uzorka, dok je za varijabilnu gnojidbu u Antunovcu, na 50 hektara, napravljeno je 17 zona, svaka veličine od 3 hektara", priča Matić. 

Svaki uzorak ima vlastite rezultate o opskrbljenosti fosforom, kalijem, magnezijem, humusom kao i kiselosti tla.

Rezultati su gotovi unutar dva tjedna od uzorkovanja. Poljoprivrednici dobivaju analizu u PDF formatu, koja im se šalje na kućnu adresu, a podaci se također učitavaju u Agriconovu digitalnu platformu Agriport.

"U Agriport se zadaju planirane kulture, plodored i očekivani prinos, na temelju čega program izračunava potrebnu količinu fosfora, kalija i magnezija za svaku biljku. Ovisno o kulturi, a na ovom polju nakon prošle godine i soje OPG Sabo sije pšenice sorte Obiwan, Sofru i Solenzaru, program je na temelju očekivanog prinosa od osam tona preporučio koliko gnojiva treba primijeniti na određenu mikrolokaciju“, kaže Pavao. 

Ivan Sabo je koristio KCL, MAP i Calciprill. U njegov John Deerov traktor učitane su digitalne datoteke putem ISOBUS sustava, što omogućuje rasipaču preciznu aplikaciju gnojiva na terenu. Rasipač Kuhn Axis 40.2 M-EMC-W ima elektroničko upravljanje diskovima koji automatski otvaraju i zatvaraju sekcije te  određujući koliko gnojiva ide na koji dio terena.

"Svi nalozi su prebačeni na terminal u traktoru, a rasipač automatski primjenjuje gnojivo u širini od 24 metra, prilagođavajući količinu ovisno o potrebama zona – od 150 kg do 40 kg. Na ovoj tabli primjenjujemo već spomenuta gnojiva, dok na drugoj Calciprill nije potreban zbog optimalnog pH tla, što mi omogućuje da uštedim gnojivo i preusmjerim ga na druge dijelove“, ističe Sabo.

Nikad kasnija sjetva

Nakon gnojidbe slijedi rad s gruberom ili podrivačem, bez oranja i prevrtanja. Oranjem u nadzemnom sloju tla stvara se humus uz pomoć mikroelemenata, a za njegov rad potrebna je određena toplina i svjetlost. 

Humus koji se stvara u nadzemnom dijelu ostaje na dubini do 30 centimetara. Zemlja se prorahljuje radi prozračnosti i vodopropusnosti, dok se zadržava u svom dijelu bez prevelikih pomicanja, što doprinosi stvaranju humusa.

"Radimo s podrivačem do maksimalne dubine od 30 centimetara, što je pšenici dovoljno. Zatim koristimo sjetvospremač koji priprema teren za sjetvu, pa nakon toga slijedi roto-drljača koja je integrirana sa sijačicom. Cilj je smanjiti broj prohoda, čime se postiže ušteda, ali ne na uštrb kvalitete sjetve“, precizira Ivan.

Sjetva pšenice planirana je za tjedan dana kasnije jer preporuke sjemenarskih kuća savjetuju odgodu sjetve kako pšenica ne bi ušla u zimu prebujna, s obzirom na to da toplo vrijeme potiče razvoj lisnih uši, što može uzrokovati probleme s zaštitom. 

Nekada se sjetva ove kulture obavljala nakon 10. listopada, a optimalni rokovi prema starom "sistemu“ završavali su do 25. listopada, pri čemu je svaki dan kasnije smanjivao prinos za jedan postotak, prisjeća se Ivica Sabo, Ivanov otac.  

Danas se, međutim, preporučuje da se ne započne prije 25. listopada.

"Pšenici bi najviše odgovarala hladna zima koja bi smrzla teren. Naime, tijekom svog razvoja ona prolazi kroz različite fenofaze koje ponekad mogu biti prevarene vremenskim uvjetima, što dovodi do njihovih preskakanja Na primjer, faza busanja se događa pri temperaturama oko 16 stupnjeva, a prestaje kada žito kreće u vlatanje, pri čemu se stvara broj klasića i zrna u klasu, što naglašava potrebu za kasnijim rokovima sjetve“, pojašnjava nam Ivica. 

Poljoprivredom se počeo baviti 90-ih godina, krenuvši skromno s jednim traktorom Vladimircem. Tijekom godina kupovao je zemlju i ulagao u razvoj gospodarstva. Sin Ivan zavolio je poljoprivredu još kao dijete. 

"Ja sam iz škole doslovno bježao u polje, a od prvog razreda srednje škole počeo sam se intenzivno baviti poljoprivredom. Upisao sam Fakultet agrobiotehničkih znanosti i završio tri godine redovno, mehanizaciju, a zatim još dvije godine izvanredno zbog obima posla, i ekološku poljoprivredu“, kaže Ivan. 

Noćna sjena najdrža

Najviše voli noćnu smjenu jer tada ima najviše mira, mobitel ne zvoni, nema knjigovodstvenih problema niti briga oko sjemena.

Poljoprivrednik, ističe Ivan, osim volje za radom u polju, treba posjedovati brojne vještine – od vozača i mehaničara, sve do računovođe i psihologa. 

"Vlastiti OPG imam od punoljetnosti, dakle već deset godina. Papirologija s godinama postaje sve obimnija, a iako ne volimo voditi evidenciju o gnojidbi, zaštiti i svakoj poljoprivrednoj aktivnosti, ona je neophodna“, kaže nam.

Trendovi se moraju pratiti, posebice u poljoprivredi, jer s novim strojevima dobivamo brzinu, učinkovitost i bolju obradu zemljišta, što na kraju rezultira velikim uštedama i, samim tim, većoj dobiti. 

"Moja supruga Barica često je znala reći da dok su sva djeca u disku, Ivan je noću marljivo radio u polju", ističe otac. Srećom, dodaje, prihvatio je suvremeni način poljoprivrede i nove tehnologije, jer na dva OPG-a posao mora funkcionirati brzo i efikasno. Iako sve to na kraju košta, dugoročno se isplati.

"Poljoprivreda nije posao od danas do sutra; mora se planirati pet do deset godina unaprijed, a upornost je ključna“, zaključuje otac Ivica.