Otpornost strnih žitarica na niske temperature

Većina je biljnih vrsta tijekom svog vegetacijskog perioda izložena djelovanju nepovoljnih faktora vanjske sredine koji mogu umanjit prinos. Prinosi strnih žitarica u znatnoj mjeri ovise od otpornosti prema niskim temperaturama kojima su biljke izložene tijekom zime.

Otporne sorte prema hladnoći su one koje unatoč niskim temperaturama, kojima su bile izložene određeno vrijeme, nisu uopće oštećene ili su oštećenja neznatna, tako da se postiže zadovoljavajući prinos.

Različite sorte su različito otporne na niske temperature

Otpornost biljnih vrsta iz grupe strnih žitarica ide sljedećim redom: raž, pšenica, tritikale, durum, ječam, zob. Različite sorte su različito otporne na niske temperature ovisno od toga u kojem periodu jeseni, zime ili proljeća djeluju niske temperature.

Biljke pšenice su sposobne da zimi bez snijega, uz minimalna oštećenja lisne mase izdrže temperature od -18°C do -20°C, a u proljeće kasni mrazevi od -8°C do -10°C mogu dovesti do uginuća biljaka.

Ječam slabije podnosi negativne temperature od pšenice. Golomrazice od -10°C do -12°C, pogotovo ako se pojavi pri kraju zime, nanose velike štete biljkama. Kasni proljetni mrazevi s temperaturama od -1 do -20°C uništavaju prašnike i tučak. Biljke jarog ječma mogu podnijeti mrazeve od -4°C do -5°C, a ponekad i do -8°C bez većih šteta na mladim biljkama.

Otpornost prema niskim temperaturama predstavlja osobinu određenoj sorti pšenice, ona nije konstantna i biljke je stječu u procesu pripreme za zimu. Ako je duži prijelaz od visokih jesenskih temperatura prema niskim zimskim, utoliko su ove temperature optimalne za kaljenje (jačanje).

Zimu će izdržati samo biljke koje imaju brz i kratak period kaljenja

Istraživanja su pokazala da se povećanje sigurnosti za prezimljavanje može postići sjetvom u optimalnom agrotehničkom roku. Rana jesenska sjetva može uvjetovati preveliku bujnost, dok kasna jesenska sjetva može dovesti do propadanja biljaka zbog njihove slabe razvijenosti i nepripremljenosti za zimu. Zimu će izdržati samo biljke koje imaju brz i kratak period kaljenja. Također, efekt prezimljavanja u znatnoj mjeri ovisi od dubine sjetve, osnovne gnojidbe NPK hranivima, a sigurno najznačajnije mjesto zauzima genetski uvjetovana otpornost.

Oštećenja koja nastaju na biljkama kada se izlože niskim temperaturama mogu biti različitog karaktera: oštećenja nastala od niskih pozitivnih temperatura, oštećenja nastala od temperature koje dovode do formiranja leda u biljnim tkivima i oštećenja izazvana indirektnim djelovanjem niskih temperatura.

Autorica: Milica Popadić, Savjetodavna RS