Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredni radovi
  • 25.02.2015. 16:15

Oprez s prihranom iznikle pšenice i uljane repice!

Mnogi do sada nisu bacili niti kilogram gnojiva. To se obično pravda nedostatkom novca i očekivanjima kako će se gnojivo baciti na proljeće. Međutim, onaj koji do sada nije bacio gnojivo, nikada više to neće moći nadoknaditi.

Foto: depositphotos.com,
  • 1.772
  • 239
  • 0

Kraj veljače i početak ožujka, osim nade u skorašnji kraj zime, poljoprivrednicima donose i prve ovogodišnje radove. Počinje naime prihrana pšenice i ostalih ozimih usjeva dušičnim i kompleksnim mineralnim gnojivima, a s polja je u ovo doba godine potrebno, ukoliko je ima, a ima, ispustiti vodu u obližnje kanale. Upravo s viškom vode na poljima muče se mnogi poljoprivrednici i to još od prošle zime i proljeća, a uzroka takvom stanju je više.

Jedan od njih podrijetlo vuče još od prošle godine i velikih oborina u rano i kasno proljeće, koje su se nastavile i u ljeto, tako da zemlja jednostavno nije imala vremena da se prosuši, a već je došla tradicionalno u Slavoniji kišna i vlažna jesen, a nakon nje i zima. Međutim, u vremenskim prilikama skriva se tek jedan od problema prenakvašenih slavonskih polja. Prema mišljenju agronoma i višeg stručnjaka za ratarstvo Luke Lešića, dio odgovornosti za takvo stanje je i na samim poljoprivrednicima, poglavito onima koji izbjegavaju oranje u jesenskoj pripremi tla za sjetvu pšenice.

Zemlji je potrebno oranje

Upozorava kako zemlju zato treba orati, poštivajući agrotehničke rokove i ne priklanjati se modernim navadama da se izostavi oranje radi tobožnjih manjih troškova. "Ne znam zašto uopće neki poljoprivrednici slušaju takve savjete. Barem mi Slavonci znamo kako se obrađuje zemlja. Uvijek se orala, i to ne bez razloga", kaže napominjući kako za zemlju i njezinu održivost u funkciji korisnosti problem predstavljaju i teški traktori i mehanizacija koju nabavljaju naši poljoprivrednici kako bi slijedili svjetske trendove i olakšali si posao u poljoprivredi.

Ukoliko se naime zemlja često gazi takvom mehanizacijom, ona postaje zbijena i teško propusna te voda ne može prodrijeti u dublje slojeve pa leži na površini, pojašnjava. "Nakon topljenja snijega i kiša, doći će do toga da ćemo imati stagnirajuću površinsku vodu koja se prije filtrata kroz zemlju prema prokopanim kanalima, a sada je zbog zbijenosti tla to slabije u mogućnosti", kaže Luka Lešić.

Zabranjen ulazak u polje

Prema njegovim riječima, često se po poljima i hoda nepotrebno u ovo doba godine pa se zemlja ugazi. "Svakim sabijanjem zemlje kvare se i fizikalna svojstva tla, a to su kapacitet za vodu i zrak koji se smanjuju, a da se ne govori o štetnosti koje zbijena tla izazivaju na živa bića koja žive pod zemljom. Njima život pod takvom zemljom postaje nepodnošljiv, a ta su bića, poput glista, nezamjenjiva u proizvodnji kvalitetnog tla", navodi podsjećajući kako Europska unija (EU) čak po svojim naputcima o dobroj poljoprivrednoj praksi zabranjuje ulazak u polje u ovo doba godine, posebice gdje su putevi neasfaltirani jer kao prvo, ulaskom s mehanizacijom u vlažna polja stvaraju se tzv. vagaši koji kvare fizikalna svojstva zemljišta, a kao drugo, na cestu se iznosi blato i moguće su prometne nesreće.

Oprez s prihranom

"A što se tiče poslova koji bi se sada mogli obavljati, valja reći kako se može započeti s prihranom iznikle pšenice i uljane repice ukoliko su došle u fazu da im prihrana može koristiti. Zašto sam to rekao? Naime, dok nema formirana tri lista, odnosno nije ušla u fazu busanja, ne vrijedi bacati gnojivo pšenici jer ona jednostavno to gnojivo neće moći apsorbirati. To bi bio uzaludan posao. U slučaju da je pustila treći list i razvila korijenov sustav, onda bi gnojivo pomoglo. Mnogi međutim do sada nisu bacili niti kilogram gnojiva. To se obično pravda nedostatkom novca i očekivanjima kako će se gnojivo baciti na proljeće.

Međutim, onaj koji do sada nije bacio gnojivo, nikada više to neće moći nadoknaditi. Jedino se stanje usjeva može malo popraviti, i to prihranom kada tlo smrzne, pa onda ući u polje i baciti gnojivo. Bilo bi najbolje kompleksno gnojivo, da li tri 15-tice koje bi bilo najbolje jer u sebi ima sva tri bitna elementa; dušik, fosfor i kalij ili da ide s Kanom. Ja nikada nisam za to da se žuri s prihranom. Jer, neka se zareda deset do petnaest lijepih dana, pšenica će nakon bacanja gnojiva krenuti u klas što bi bilo pogubno jer je još rano za to. Zbog toga treba sve u svoje vrijeme raditi", kaže taj stručnjak ukazujući još jednom na značaj poštivanja mišljenja struke i agrotehničkih uvjeta.

Struka se mora slušati

"Ako ćete se baviti poljoprivredom, morate poštivati agrotehničke uvjete. Slažem se i s tim da su cijene gnojiva nepodnošljivo skupe, ali tu drugačijeg rješenja nema. Ili ćemo se ozbiljno baviti poljoprivredom i onda imati i ozbiljne rezultate, ili ćemo raditi sve otfrlje. Jedanput nemamo za gnojivo, drugi put za kvalitetno sjeme, treći put za nešto treće, a očekujemo dobre prinose. Neće ići. Svi oni poljoprivrednici koji drže do sebe i dobrih načela rada na zemlji, znaju to sve. I oni su sigurno, kada su jesenas orali njive na kojima će ovoga proljeća zasijati kukuruz, sigurno bacili gnojivo u zemlju, što je bilo nužno učiniti ukoliko žele dobre rezultate u proizvodnji kukuruza.

A gnojivo su morali baciti jesenas jer je riječ o kompleksnom gnojivu kojemu treba pola godine da se razgradi na korisne kemikalije. To taman bude tada kada je kukuruz već posađen i korijenom je krenuo u dublje slojeve zemlje u kojima nailazi upravo na hranjive sastojke jesenas bačenog gnojiva. Ukoliko to niste napravili jesenas, badava vam gnojivo bacati u proljeće, prije sadnje kukuruza. A ima i takvih poljoprivrednika koji to čine. Samo si stvaraju bespotreban trošak, a rezultata neće biti. To je tako jednostavno. Samo se mora slušati struka", naglašava Luka Lešić.

Foto: depositphotos.com, @dompress


Povezane biljne vrste

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Tagovi

Savjeti Stručnjak Prihrana Pšenica Kukuruz Oranje Mehanizacija Luka Lešić Gnojivo Zemlja Voda Vlaga Polja Ulazak Rezultati Proljeće Trošak Struka Agrotehnički uvjeti Veljača Ožujak Traktori


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Je, odužila se i ta prijestupna veljača, ali Ministarstvo pretjeruje :/