Pretraga tekstova
Cijene ruske pšenice potaknute smanjenjem zaliha i povećanom potražnjom nastavljaju rasti i nalaze se trenutno na četvorogodišnjem maksimumu.
Izvozne cijene ruske pšenice na međunarodnom tržištu i dalje bilježe rast. One su prethodni tjedan trgovanja zatvorile rastom od 3-4 dolara po metričkoj toni dostigavši tako najvišu vrijednost u posljednje četiri godine. Kako prenosi UkrAgroConsult jedan od glavnih razloga za rast cijena pšenice je smanjenje zaliha krušnog zrna. Cijene mlinske pšenice izražene u rubljama su dostigle vrhunac, dok su one u dolarskom iznosu na najvišoj razini još od srpnja 2014. godine. Treba spomenuti i to da proizvođači odugovlače s prodajom zbog konstantnog smanjenja zaliha i rasta cijena.
Trenutna situacija na domaćem tržištu žitarica učinila je rusku pšenicu nekonkurentnom na izvoznom tržištu. Cijena ruske pšenice na izvoznom tržištu postala je najveća među svim dobavljačima tog poljoprivrednog proizvoda. Značajan rast domaćih cijena, čak i pored jačanja rublje, donosi dodatnu neizvjesnost tržištu. Iako su zalihe krušnog zrna u Rusiji manje nego prije godinu dana, one su i dalje veće nego u prethodnim periodima.
Prema preliminarnim podacima ukupnoj žetvi žitarica i uljarica za 2018. godinu koje je objavio Državni zavod za statistiku Ukrajine prošlogodišnja žetva je dostigla količinu od gotovo 70 milijuna metričkih tona. Konkretno, žetva kukuruza je procijenjena na 35,6 megatona. Prema preliminarnim informacijama iz trgovinskih izvora, Ukrajina je izvezla više od 10 milijuna tona kukuruza što je za 54% više nego prošle sezone. Treba reći i da su prošli tjedan cijene kukuruza neznatno smanjene, uglavnom pod utjecajem unutarnjih i vanjskih faktora.
Prema službenim podacima Državne službe za statistiku Ukrajine o proizvodnji uljarica ukupni prinos suncokretovog sjemena iznosio je 14,16 milijuna metričkih tona, što je za 15,7% više nego lani. Proizvodnja soje je porasla 14,4% u odnosu na prethodnu godinu na 4,46 megatona. Kako prenosi UkrAgroConsult ukupan prinos uljane repice porastao je za 25,1%, na 2,75 milijuna tona. Proizvodnja suncokreta porasla je ne samo zbog proširenih nasada (+ 1,7%), već i zbog većeg prinosa (+ 13,9%). Kod soje su nasuprot tome smanjene površine (-12,8%), ali je to nadoknađeno rastom prinosa (+ 31%). Kod uljane repice je suprotna situacija, zato što su posijane površine povećane (+ 31,9%), dok je prinos bio niži (-5%).
Kazahstan je u periodu rujan-studeni 2017./18 izvezao 2,2 milijuna tona žitarica, odnosno 38% više nego u istom periodu prošle sezone. Izvoz pšenice povećan je za 27%, na 1,5 megatona, dok je izvoz ječma porastao za 72%, na 648,3 tisuća tona. Pšenica je uglavnom isporučivana u Uzbekistan, Tadžikistan i Afganistan, dok je ječam otišao u Iran, Uzbekistan i Afganistan. Ovome treba dodati da je izvoz pšeničnog brašna iz Kazahstana u promatranom periodu smanjen za 10% u odnosu na isti period prošle godine i iznosio je 591,5 tisuća tona. Robu su uglavnom kupili Afganistan, Uzbekistan i Tadžikistan.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Bjelorusije, proizvodnja biljnog ulja je prošle godine (2018) povećana za 40% u odnosu na prethodnu 2017. godinu. Kako prenosi UkrAgroConsult ta zemlja je lani proizvela 290,8 tisuća tona biljnog ulja. Sve to je postignuto korištenjem vlastitih prerađivačkih kapaciteta, uključujući i zbog uvoza veće količina soje i uljane repice.
Izvori
Tagovi
Izvoz pšenice Izvoz kukuruza Izvoz uljane repice Izvoz suncokreta Rusija Ukrajina Bjelorusija Kazahstan Izvoz Uvoz
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bit će gost u studiju Agrokluba. Imaš pitanje za njega - postavi ga ovdje na KLUBu uz heshtag #PitajAPPRRR
Damjano-Dado Ivaniš
prije 6 dana
#PitajAPPRRR Moje pitanje za ravnatelja: Zašto agencija tereti mene za sredstva koje sam isplatio izvođaču za objekat,a isti je zbog svog nemara Više [+] objekat uradio tako loše da ga ne mogu staviti u upotrebu. Sredstva sam prebacio izvođaču,istog sam morao prijaviti u agenciju da bi on mogao početi s radovima. Sve sam dokaze predočio u žalbi ( na koju čekam odgovor) .Zašto agencija ne tereti direktno izvođača kod kojeg su novci završili. Ja nemam ni novaca ni štale.lijep pozdrav
malimarko123
prije 1 tjedan
#PitajAPPRRR Moje pitanje za ravnatelja Agencije jest zašto moj OPG do dana današnjeg nije na Agronet zaprimio Odluku za 2024.? Niti Avans za 2025.? Više [+] Sve sam obveze izvršio na vrijeme i nisam pod nikakvim sankcijama? Od srpnja 2025. poslao sam najmanje 10 mailova Agenciji sa istim pitanjem te sam dobio odgovor da se strpim (već pola godine) ili financijske tablice sa uplatama na kojima je jasno vidljivo da neke isplate nisam uopće zaprimio na račun, a nemam se na temelju čega žaliti? Opg Stjepan Šuntić.
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Dovedite Vi iz AGROKLUBA ministra pravosuđa Zapadne Srbije , koju nazvaše rh ! U tom NE SPOSBOM resoru su ; Zakon o nasljeđivanju - PLAGIRANI Više [+] BEOGRADSKI , dvostruka evidencija KOJU NAM NAMETNUŠE Austrijanci , Zakon o vlasništvu i drugim stvarima - SMEĆE od zakona , Zakon o izvlaštenju ! U GRUNTOVNICI NA Radiću , ista u katastru na kralju Petru I , a Leticija upisala bez ugovora ! Pa gospođo Leticija sa kime od pokojna dva da sklopite ugovor , pitajte ravnatelja ?
Mile Špehar
prije 1 tjedan
#PitajAPPRRR Moje pitanje je za ravnatelja je pošto će Agenicija izbrisati sve korisnike koji nemaju ugovor o korištenju privatnog poljoprivrednog Više [+] zemljišta zanima me zašto to ne učini i sa državnim poljoprivrednim zemljištem na temelju kojeg članaka i kojeg zakona priznaju potvrde o privremenom korištenju koje izdaju jedinice lokalne samouprave i na temelju kojeg članka i kojeg zakona jedinice lokalne samouprave izdaju te iste potvrde. Hvala