Radna skupina pod nazivom "Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš” koja je djelovala u sklopu europskog projekta ClimateSmartAdvisors, posjetila je mađarsku tvrtku Démétér Biosystems Kft. u Mađarskoj
Konzervacijska poljoprivreda u Mađarskoj primjenjuje se na oko 10% površina, što upućuje na to da ovu praksu, kao i u Hrvatskoj, primjenjuju entuzijasti i vizionari, zaključak je radne skupine "Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš“, a koja je okupljena u sklopu projekta Obzor ClimateSmartAdvisor (CSA) te su krajem ožujka posjetili Mađarsku tvrtku Démétér Biosystems Kft.
Ova se tvrtka primarno bavi poljoprivredom i agro-uslugama, posebno u području regenerativne poljoprivrede. Cilj posjeta bio je razmjena znanja i iskustava iz područja konzervacijske poljoprivrede, navodi se na stranicama Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.
Tijekom prvog dana edukacije održano je stručno predavanje na kojem su predstavljena iskustva u konzervacijskoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao i mogućnosti odabira smjesa različitih botaničkih vrsta ovisno o rokovima sjetve i plodoredu. Drugog dana radionice organiziran je obilazak dvaju gospodarstava koja već više od deset godina primjenjuju konzervacijsku poljoprivredu. Posjećene su dvije parcele na kojima se provodi sustav no-till obrade tla.
Na jednom od gospodarstava, uz primjenu no-till sustava, tijekom posljednje četiri godine potpuno je izostavljena mineralna gnojidba. Uočeno je da razina prinosa uvelike ovisi o pokrovnom usjevu, odnosno o njegovom botaničkom sastavu, gustoći i količini biljne mase.
Na no-till sjetvu prelazite postupno - uloženo će se vratiti
Na oba lokaliteta iskopane su manje pedološke jame te su analizirani poluprofili tla kako bi se bolje razumjeli uvjeti proizvodnje i pedogenetska svojstva. U oba slučaja riječ je o teksturno lakšim tlima (pjeskovito-ilovastim i praškasto-ilovastim), koja su nastala na blago karbonatnim pijescima.
Tijekom pregleda profila tla savjetnici su određivali horizonte, boju, teksturu i strukturu tla, pratili prisutnost korijenja i biološke aktivnosti te uočavali konkrecije sekundarnih karbonata. Također su procjenjivali količinu organske tvari i znakove oglejavanja uzrokovane utjecajem podzemnih voda, čime su stekli praktična znanja o biološkim, fizikalnim i kemijskim svojstvima tla.
Sudionici su se upoznali s praksama koje obuhvaćaju različite sustave proizvodnje ratarskih kultura, primjenu raznolikih pokrovnih usjeva te različite načine njihove terminacije u uvjetima proizvodnje na područjima s godišnjom količinom oborina od 400 do 500 mm.
Kroz ovakve radionice, na kojima se izravno prikazuju prakse konzervacijske poljoprivrede, savjetnici stječu vrijedna znanja iz ovog područja. S obzirom na sve veću svijest o važnosti održivih praksi u kontekstu klimatskih promjena i drugih izazova, ovakvi pristupi imaju potencijal širenja te mogu značajno pridonijeti održivom gospodarenju tlom, osobito u očuvanju njegove plodnosti. Ujedno, doprinose i prilagodbi poljoprivredne proizvodnje na promjenjive klimatske uvjete.
Radna skupina pod nazivom "Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš” djelovala je u okviru europskog projekta ClimateSmartAdvisors. Tijekom dvogodišnjeg rada njezini članovi unaprijedili su svoja znanja o konceptu konzervacijske poljoprivrede kao pristupa prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena, a kroz praktične primjere s poljoprivrednih gospodarstava stekli su i iskustva o načinima povećanja plodnosti tla.
Stečene spoznaje pretočene su u edukativne materijale s ciljem daljnjeg jačanja znanja poljoprivrednih proizvođača i savjetnika o prednostima konzervacijske poljoprivrede, kao jednog od pristupa za poboljšanje zdravlja tla i očuvanje bioraznolikosti. U tu svrhu izrađen je letak "Konzervacijska poljoprivreda u Republici Hrvatskoj“, namijenjen poljoprivrednim proizvođačima, dok je za savjetnike pripremljena stručna brošura koja obrađuje primjenu konzervacijske poljoprivrede.
Tagovi
Autor
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Žetvu pšenice najbolje započeti u kasno prijepodne: Ciljajte 13,5 % vlage
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zeleni pokrov: Već 50 eura po hektaru može donijeti trostruku korist
Profitabilna žetva vraća uljanu repicu na naša polja
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
TinkiVinki
prije 3 mjeseca
Tomi ja nisam rekao da je to loše,ALI na kojem tipu tla??? Nešljaka na svakom iz iskustva govorim! Korov strava zaboravi kako si sam rekao na određene kulture,previše mase koja pokriva tlo i korove do kojih nedolazi herbicid a kad izbije več je otporan na asortiman herbicida koji su nam dozvoljeni,kulture sa dubokim korijenom zaboravi palež korijena na našem tipu tla. Sijačice kolka im je cijena koje mogu odradulit kvalitetnu sjetvu!?? Puno,puno tu ima nedorečenog,forsira se nešto sto bi stari reki grlom u jagode!ponovno ponavljam da nisam protiv toga,i svjestan sam da su prof. Zimmer i prof.Banaj prošlost al sam htio reč kad su oni o tom govorili,a isto ču reč da su valjda nešta dobrog i pametnog ostavili mlađim grneracijama u nasljeđe da to još usavrše!
Tomi Tomi
prije 3 mjeseca
Mislim da u toj konzervacijskoj ima puno nedorečenostil (borba protiv korova u soji sjemenska proizvodnja, š repa) tinki što se tiče Zimmera i Banaja puno toga se promijenilo nema se što reći (poljoprivrednika ko u prici svi sve znaju Al prinosi po ha kontinuirano padaju) ja se ne buni meni dobro Klima se mijenja treba se u praksi prilagoditi.
TinkiVinki
prije 3 mjeseca
Taj sustav obrade no-till,o tom se priča kao svetskom čudu ja sad točno neznam koje godine je obljavljeno u Agrotehničaru(časopis o mehanizaciji za mlađe generacije koji neznaju)mislim 1993-1994 (ponavljam nisam siguran nije provjeren podatak) isto neznam gosp.ko je objavio članak sam prvi put čito o tome,onda na fakultetu prof.Zimmer i prof.Banaj su o tom predavali! I sad se o tom priča usporedivo sa robo taxijima! Ljudi to je u Hr. pretstavljeno prije 35godina a frugdje još prije! Mislim NEZNAM šta bi reko!
I l
prije 3 mjeseca
to je jako skupa investicija to je samo za pojedince koji ne zive od svojeg rada nego od fondova puno price neostvarivo za sve poljop,,,
Marta Radić
prije 3 mjeseca
Svako saznaje koje može unaprijediti opstanak poljoprivredne proizvodnje , na održivi način dobro je došao. Nažalost vremena je malo , a promjene su munjevite.