Od teorije do prakse: Posjet gospodarstvima konzervacijske poljoprivrede

Konzervacijska poljoprivreda u Mađarskoj primjenjuje se na oko 10% površina, što upućuje na to da ovu praksu, kao i u Hrvatskoj, primjenjuju entuzijasti i vizionari, zaključak je radne skupine "Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš“, a koja je okupljena u sklopu projekta Obzor ClimateSmartAdvisor (CSA) te su krajem ožujka posjetili Mađarsku tvrtku Démétér Biosystems Kft.

Ova se tvrtka primarno bavi poljoprivredom i agro-uslugama, posebno u području regenerativne poljoprivrede. Cilj posjeta bio je razmjena znanja i iskustava iz područja konzervacijske poljoprivrede, navodi se na stranicama Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

Izostavljena mineralna gnojidba

Tijekom prvog dana edukacije održano je stručno predavanje na kojem su predstavljena iskustva u konzervacijskoj poljoprivrednoj proizvodnji, kao i mogućnosti odabira smjesa različitih botaničkih vrsta ovisno o rokovima sjetve i plodoredu. Drugog dana radionice organiziran je obilazak dvaju gospodarstava koja već više od deset godina primjenjuju konzervacijsku poljoprivredu. Posjećene su dvije parcele na kojima se provodi sustav no-till obrade tla.

Na jednom od gospodarstava, uz primjenu no-till sustava, tijekom posljednje četiri godine potpuno je izostavljena mineralna gnojidba. Uočeno je da razina prinosa uvelike ovisi o pokrovnom usjevu, odnosno o njegovom botaničkom sastavu, gustoći i količini biljne mase.

Na no-till sjetvu prelazite postupno - uloženo će se vratiti

Na oba lokaliteta iskopane su manje pedološke jame te su analizirani poluprofili tla kako bi se bolje razumjeli uvjeti proizvodnje i pedogenetska svojstva. U oba slučaja riječ je o teksturno lakšim tlima (pjeskovito-ilovastim i praškasto-ilovastim), koja su nastala na blago karbonatnim pijescima.

Tijekom pregleda profila tla savjetnici su određivali horizonte, boju, teksturu i strukturu tla, pratili prisutnost korijenja i biološke aktivnosti te uočavali konkrecije sekundarnih karbonata. Također su procjenjivali količinu organske tvari i znakove oglejavanja uzrokovane utjecajem podzemnih voda, čime su stekli praktična znanja o biološkim, fizikalnim i kemijskim svojstvima tla.

Sudionici su se upoznali s praksama koje obuhvaćaju različite sustave proizvodnje ratarskih kultura, primjenu raznolikih pokrovnih usjeva te različite načine njihove terminacije u uvjetima proizvodnje na područjima s godišnjom količinom oborina od 400 do 500 mm.

Kroz ovakve radionice, na kojima se izravno prikazuju prakse konzervacijske poljoprivrede, savjetnici stječu vrijedna znanja iz ovog područja. S obzirom na sve veću svijest o važnosti održivih praksi u kontekstu klimatskih promjena i drugih izazova, ovakvi pristupi imaju potencijal širenja te mogu značajno pridonijeti održivom gospodarenju tlom, osobito u očuvanju njegove plodnosti. Ujedno, doprinose i prilagodbi poljoprivredne proizvodnje na promjenjive klimatske uvjete.

Metode prilagodbe

Radna skupina pod nazivom "Utjecaj konzervacijske poljoprivrede na tlo i okoliš” djelovala je u okviru europskog projekta ClimateSmartAdvisors. Tijekom dvogodišnjeg rada njezini članovi unaprijedili su svoja znanja o konceptu konzervacijske poljoprivrede kao pristupa prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena, a kroz praktične primjere s poljoprivrednih gospodarstava stekli su i iskustva o načinima povećanja plodnosti tla.

Stečene spoznaje pretočene su u edukativne materijale s ciljem daljnjeg jačanja znanja poljoprivrednih proizvođača i savjetnika o prednostima konzervacijske poljoprivrede, kao jednog od pristupa za poboljšanje zdravlja tla i očuvanje bioraznolikosti. U tu svrhu izrađen je letak "Konzervacijska poljoprivreda u Republici Hrvatskoj“, namijenjen poljoprivrednim proizvođačima, dok je za savjetnike pripremljena stručna brošura koja obrađuje primjenu konzervacijske poljoprivrede.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor